Božji gnjev Josipa Mlakića roman je o zločinu u ratu i pravdi koja mora biti zadovoljena. Devet boraca u hrvatskim postrojbama u ratu u Bosni i Hercegovini poginulo je u tajnoj akciji koju nitko nije odobrio. Kod svakoga je pronađena veća količina novca, a zašto su ušli duboko u teritorij koji kontroliraju bošnjačke snage, nikome nije jasno. Ilija, brat jednoga od sudionika akcije, također vojnik, mora saznati zašto je i kako došlo do tragičnih smrti. Pronalazeći nove, razorne dokaze, pri čemu riskira vlastiti život, Ilija saznaje tajne koje nije trebao saznati te tko i zašto stoji iza sulude akcije u koju su upletene i tajne službe, ali i nepoznati glavešine iz Zagreba. Božji gnjev roman je u kojem se isprepleću ratna drama, kriminalistička priča, potraga za istinom i traženje pravde. Josip Mlakić u svom romanu savršeno opisuje atmosferu straha i rata i potrebu da se zadovolji pravda, a nju može osigurati samo pojedinac koji se poput starozavjetnog proroka mora suočiti sa svojim i tuđim grijesima.
“‘Osveta je moja, ja ću je vratiti’, piše u Svetom pismu. No glavni junak ovog romana to zanemaruje i uzima sebi za pravo postati izvršiteljem Božjeg gnjeva. Njegovo ime je Ilija i on poput svetog Ilije Gromovnika spaljuje sve pred sobom. Svatko od nas čitatelja lako se može poistovjetiti s Ilijom i njegovom željom za pravdom i osvetom. I sam Josip Mlakić, autor ovog romana, ima velikog razumijevanja za Iliju. Jedan od ključnih elemenata njegova ogromnog spisateljskog talenta jest u tome što sve svoje likove može razumjeti, pa čak i opravdati, ali uvijek kristalno jasno upozoriti da ljudski postupci vođeni najprimarnijim porivima nikad ne prolaze posve nekažnjeno.” — Kristijan Milić, redatelj
“Nitko na ovim prostorima tako objektivno i iskreno ne osjeća puls krvotoka nedavnog ratnoga vihora kao Josip Mlakić. Istančanog senzibiliteta za malog čovjeka u vrtlogu rata, spada među najveće dramatičare i filmske scenariste kojeg odlikuje najveća umjetnička vrlina – istina. Čast mi je što sam mogao sudjelovati u kreiranju njegovih lica i izgovarati njegove misli duboko duhovnog višeslojnog značenja, što je najveći izazov za svakog glumca.” — Dragan Despot, glumac
“Likovi iz Mlakićevih romana su ljudi uz kakve se odrastalo u ratu i nakon rata. Božji gnjev Josipa Mlakića, roman koji se bavi kompleksnim temama rata, moralne dileme i ljudske prirode kroz prizmu ratnog sukoba, gdje Mlakić koristi snažan i realističan stil pisanja da bi prikazao brutalnost rata i unutrašnje borbe likova, pravi je izazov za glumca. Knjiga zanimljiva od prve stranice do posljednje po svojoj mračnoj atmosferi i dubokom psihološkom portretiranju protagonista. Lik Ilije suočen s teškim izborima koji testiraju njegove moralne granice i ljudskost kroz kojeg se Mlakić ne ustručava prikazati ratne strahote i njihovu razornu moć na pojedince i društvo. Božji gnjev se može i treba doživjeti i kao kritika besmislenosti rata i posljedica koje ostavlja na ljude. Autor istražuje temu gnjeva – božjeg, ali i ljudskog – te kako se taj gnjev manifestira i uništava. Božji gnjev je duboko potresan i promišljen roman koji ostavlja trajan dojam.” — Ivo Krešić, glumac
Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu te se bavi književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je romane Kad magle stanu, 2002., Živi i mrtvi, 2002., Psi i klaunovi, 2006., Tragom zmijske košuljice, 2007., Čuvari mostova, 2007., Ljudi koji su sadili drveće, 2010., Planet Friedman, 2012., Svježe obojeno, 2014., Božji gnjev, 2015., Majstorović i Margarita, 2016., Bezdan, 2016., Crni gavran i bijele vrane, 2018., Skica u ledu, 2018., Evanđelje po Barabi, 2019., i O zlatu, ljudima i psima, 2020., te zbirke priča Puževa kućica, 1997., Odraz u vodi, 2002., Obiteljska slika, 2002., i Ponoćno sivo, 2004. Roman Živi i mrtvi donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman Svježe obojeno, a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta, za Božji gnjev 2014. i za Crni gavran i bijele vrane 2018. Za roman Skica u ledu dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018.
Izdavač: Fraktura
