U posljednjih nekoliko godina, društvene mreže postale su neizostavan dio naših života, oblikujući način na koji komuniciramo, radimo i čak kako uređujemo naše domove. Jedan od trendova koji se izdvaja je nagli porast popularnosti polica s knjigama. Fotografije impresivnih biblioteka, velikih i malih, preplavile su Instagram, Pinterest i druge platforme, čineći knjige ne samo alatima za obrazovanje i bijeg u imaginarne svjetove, već i statusnim simbolima. No, što ovaj trend govori o nama kao društvu? Je li to iskrena ljubav prema literaturi ili samo još jedan način samopromocije?

Povijesni pregled: Knjige kao statusni simbol

Povijest knjiga kao statusnih simbola seže stoljećima unatrag. U srednjem vijeku, samo su si najbogatiji mogli priuštiti knjige, koje su bile ručno prepisivane i često bogato ukrašene. Vlasništvo nad knjigama značilo je ne samo bogatstvo, već i obrazovanje i moć. U renesansnom razdoblju, s pojavom tiskarstva, knjige su postale dostupnije, ali su i dalje bile luksuz. Knjižnice su bile ponosni dijelovi domova aristokracije i bogatih trgovaca.

Danas, unatoč širokoj dostupnosti digitalnih formata, fizičke knjige ponovno postaju simbol prestiža. No, za razliku od prošlosti, gdje je posjedovanje knjiga bilo nužno vezano uz obrazovanje, današnji trend nosi drugačiju poruku.

Digitalna era i povratak fizičkih knjiga

U digitalnom dobu, kada su nam knjige dostupne na dohvat ruke putem e-čitača i aplikacija, fizičke knjige su postale nešto više od samog izvora informacija. One su sada dekorativni elementi, osobni izrazi identiteta i društveni kapital. Polica s knjigama u dnevnom boravku ili kućnom uredu postala je svojevrsni pokazatelj kulture i sofisticiranosti vlasnika.

Na društvenim mrežama, hashtagovi poput #bookshelfie (selfie s policom za knjige) i #shelfie (selfie s policom) prikupili su milijune postova. Ljudi pažljivo uređuju svoje police, birajući knjige koje ne samo da odražavaju njihove interese, već i šalju određenu poruku njihovim pratiteljima. Knjige poznatih autora, klasična djela i luksuzna izdanja često zauzimaju centralno mjesto.

Sakupljanje knjiga u Hrvatskoj: tradicija ili trend?

U Hrvatskoj, sakupljanje knjiga nema duboko ukorijenjenu tradiciju kao u nekim drugim europskim zemljama. Tijekom većeg dijela 20. stoljeća, ekonomske prilike nisu dopuštale široko rasprostranjeno posjedovanje knjiga. Biblioteke su bile glavni izvor čitanja, dok su osobne zbirke bile rijetkost.

Međutim, u posljednje vrijeme, s rastom standarda i globalizacijom, situacija se mijenja. Mladi ljudi, inspirirani zapadnjačkim stilom života prikazanim na društvenim mrežama, počeli su stvarati vlastite kolekcije knjiga. To je, naravno, povezano i s povećanim interesom za uređenje interijera, gdje knjige igraju važnu estetsku ulogu.

Estetika nad sadržajem

Kada gledamo slike polica s knjigama na društvenim mrežama, često je očito da je estetika ponekad važnija od sadržaja. Knjige su aranžirane po bojama, veličinama ili čak tematski, često bez obzira na stvarni sadržaj. Naslovi koji se često pojavljuju su oni koji su trenutno popularni ili koji imaju prepoznatljive i atraktivne korice.

To, naravno, otvara pitanje: čitaju li ljudi te knjige ili ih koriste samo kao ukras? Postoji veliki broj onih koji strastveno čitaju i prikupljaju knjige koje su zaista pročitali i koje im znače. No, tu su i oni koji knjige kupuju samo zbog izgleda, stvarajući iluziju intelektualnosti i kulture.

Kritički pogled: Površnost ili autentičnost?

Dok je divljenje lijepim policama s knjigama sasvim razumljivo, kritički pogled na ovaj trend otkriva određenu površnost. Knjige, koje su nekada bile simboli znanja i obrazovanja, sada često postaju samo dekorativni predmeti. U svijetu gdje se sve više pažnje posvećuje vanjskom izgledu i percepciji drugih, stvarna vrijednost knjiga može biti zapostavljena.

S druge strane, nije sve tako crno-bijelo. Postoji pozitivan aspekt ovog trenda. Ako gledanje lijepo uređenih polica potakne nekoga da počne čitati, onda je to zasigurno korak naprijed. Također, kroz društvene mreže može se širiti svijest o važnosti čitanja i obrazovanja, čak i ako je početna motivacija estetska.

Psihološki aspekti: Zašto volimo knjige kao dekor?

Postoji nekoliko psiholoških razloga zašto volimo imati knjige kao dekor. Prvo, knjige nam daju osjećaj ugode i domaćeg ugođaja. One stvaraju atmosferu topline i intelektualne stimulacije. Drugo, posjedovanje knjiga može nam pružiti osjećaj postignuća i identiteta. Kroz knjige koje posjedujemo, izražavamo tko smo ili tko bismo željeli biti.

Treće, u eri brzih promjena i digitalnih informacija, fizičke knjige pružaju osjećaj trajnosti i stabilnosti. One su opipljivi dokazi naših interesa i strasti, za razliku od prolaznih digitalnih sadržaja.

Eko-Konzumerizam i knjige

Još jedan zanimljiv aspekt je povezanost s eko-konzumerizmom. U svijetu gdje je sve veća svijest o okolišu, posjedovanje i sakupljanje knjiga može se vidjeti kao ekološki prihvatljivije u usporedbi s digitalnim uređajima koji zahtijevaju redovitu zamjenu i proizvodnju. Knjige su trajne, mogu se prenositi generacijama i ne zahtijevaju električnu energiju.

Budućnost: kako će se trend razvijati?

Kao i mnogi trendovi, ovaj će se vjerojatno razvijati. Možda ćemo vidjeti povratak stvarnog čitanja i proučavanja knjiga, potaknut početnom estetskom privlačnošću. Također, moguće je da će se pojaviti novi načini prezentacije knjiga, kombinirajući tradicionalne police s modernim tehnologijama poput pametnih kućnih sustava koji preporučuju knjige na temelju naših interesa.

Možda ćemo svjedočiti i povratku privatnih knjižnica kao centralnih mjesta u domovima, ne samo kao dekorativnih elemenata, već kao stvarnih prostora za čitanje i refleksiju.

Knjige između mode i značenja
Trend polica s knjigama na društvenim mrežama svakako je fascinantan fenomen koji reflektira brojne aspekte suvremenog društva. Dok neki mogu vidjeti površnost i samopromociju, drugi prepoznaju potencijal za promicanje kulture čitanja i obrazovanja. U konačnici, kao i mnogi društveni fenomeni, i ovaj ima svoje pozitivne i negativne strane.

Knjige su oduvijek bile više od običnih predmeta. One nose sa sobom priče, znanje i emocije koje obogaćuju naš život. Bez obzira na motive iza njihovog posjedovanja, njihova prisutnost u našim domovima može samo doprinijeti našoj osobnoj i kolektivnoj kulturi. Možda je upravo to najvažnija lekcija koju možemo naučiti iz ovog trenda – knjige, bez obzira na njihov oblik ili svrhu, imaju moć oblikovati naše svjetonazore i obogatiti naše živote.