Društveni skener
Kodovi prošlosti: Kako su žene osvojile digitalni svijet i zašto ih i danas moramo slaviti

U svijetu gdje se tehnologija razvija brzinom svjetlosti, često zaboravljamo one koji su postavili temelje digitalne revolucije. Iza svakog bita i bajta krije se ljudski um, a među tim umovima bile su i brojne žene. One su bile pionirke, programerke, inženjerke, koje su svojim znanjem i upornošću oblikovale digitalni svijet kakav danas poznajemo. Međutim, njihovi doprinosi su često bili zanemareni, a njihova imena izbrisana iz povijesti. Vrijeme je da to promijenimo.
Pionirke u sjeni
Kada govorimo o računalnim znanostima, često nam na um padaju imena poput Alana Turinga ili Billa Gatesa. No, iza kulisa, žene su radile rame uz rame s muškarcima, često u još težim uvjetima.
Jedna od najpoznatijih računalnih pionirki je Ada Lovelace, koja se smatra prvom programerkom. Još u 19. stoljeću, kada su računala bila mehaničke sprave, ona je razvila algoritam za analitički stroj, prethodnika modernog računala. Njezin rad je bio daleko ispred svog vremena i predvidio je mnoge mogućnosti koje će računala jednog dana imati.
Druga važna figura je Grace Hopper, koja je razvila prvi kompajler, program koji prevodi kod koji je čovjeku čitljiv u kod koji računalo može izvršiti. Njezin rad je uvelike pojednostavnio programiranje i omogućio razvoj modernih programskih jezika.
Tijekom Drugog svjetskog rata, tisuće žena radile su kao “računalke”, izračunavajući složene matematičke probleme ručno. Njihov precizan rad bio je neophodan za razvoj novih tehnologija, uključujući i atomsku bombu.
Zašto su bile zanemarene?
Postoji nekoliko razloga zašto su doprinosi žena u računalnim znanostima često bili zanemareni. Jedan od glavnih razloga su rodni stereotipi. Žene su tradicionalno bile povezivane s kućanskim poslovima, a ne s tehnologijom. Osim toga, mnoge su se suočile s diskriminacijom na radnom mjestu, nisu imale iste mogućnosti kao muškarci i često su bile plaćene manje.
Također, u vrijeme kada su računala bila novost, a znanje o njima bilo rijetko, često se događalo da se otkrića i inovacije pripisuju muškarcima koji su bili na vodećim pozicijama.
Utjecaj na današnji svijet
Rad ovih žena imao je dugotrajan utjecaj na razvoj računalnih znanosti i tehnologije. Zahvaljujući njihovim pionirskim dostignućima, danas imamo pametne telefone, računala, internet i brojne druge tehnologije koje su postale sastavni dio našeg života.
Međutim, njihov utjecaj seže daleko izvan tehnologije. One su bile i ostale inspiracija za brojne generacije žena koje su se odlučile baviti STEM područjima. Pokazale su da žene mogu biti jednako uspješne u tehnologiji kao i muškarci, te da njihov doprinos može biti ključan za napredak društva.
Zašto je važno o njima govoriti danas?
Iako je prošlo mnogo vremena od kada su ove žene živjele i radile, njihove priče su i danas relevantne. Govoreći o računalnim pionirkama, možemo:
Inspirirati buduće generacije: Mlade djevojke trebaju vidjeti uzore u ženama koje su ostavile trajan trag u povijesti tehnologije.
Ispraviti povijesne nepravde: Važno je priznati doprinos žena u razvoju tehnologije i prekinuti ciklus nevidljivosti.
Promijeniti kulturu: Govoreći o računalnim pionirkama, možemo promijeniti percepciju o ženama u tehnologiji i stvoriti inkluzivnije okruženje.
Potaknuti razvoj: Podsjećanje na prošle uspjehe može biti poticaj za nove inovacije i otkrića.
Priče o računalnim pionirkama su više od pukog povijesnog osvrt. One su podsjetnik na to da su žene oduvijek bile dio tehnološke revolucije i da su njihov doprinos bio neophodan za razvoj svijeta kakav poznajemo danas.
Kodovi koje su one napisale i dalje oblikuju naš digitalni svijet. Stoga je važno da se njihove priče prepričavaju, a njihova dostignuća slave. Tako ćemo osigurati da buduće generacije žena imaju uzore i inspiraciju za ostvarivanje svojih snova u svijetu tehnologije.
-
Urednikov izborprije 4 dana
Turopoljsko Jurjevo: Tradicija, krijesovi i zajedništvo u srcu Odre
-
Kazališteprije 3 dana
Dvostruki međunarodni trijumf Baleta zagrebačkoga HNK-a: gosti milanske Scale u Zagrebu i nastup članova ansambla zagrebačkoga Baleta u emisiji Roberta Bollea
-
Izložbeprije 4 dana
ULUPUH – otvorenje izložbe “Fragmenti prirode” u Botaničkom vrtu
-
Kriptovaluteprije 3 dana
Bitcoin postaje peta najveća globalna imovina, nadmašuje Googleovu tržišnu kapitalizaciju
-
Knjigeprije 4 dana
Mila uči roniti – Damir Šantek i Sara Šantek
-
Knjigeprije 4 dana
Predstavljanje knjige Sonje Tomić ‘Četiri mačketira’ uz Noć knjige
-
Kazališteprije 4 dana
Započinju 35. Marulićevi dani, kvalitetan i bogat program predstava u konkurenciji i popratna događanja
-
Knjigeprije 3 dana
Uz Svjetski dan knjige – Savršene glazbene slikovnice