Molekularni sat početak životinja vraća stotinama milijuna godina u prošlost

Kada su se pojavile prve životinje? Fosili daju važne tragove, ali odgovor nije jednostavan jer su najraniji organizmi vjerojatno bili mali, mekani i teško fosilizirani. Nova studija objavljena u časopisu Science Advances zaključuje da se podrijetlo životinja može smjestiti približno između 800 i 700 milijuna godina, odnosno znatno ranije nego što bi sugerirala mlađa fosilna nalazišta.

Istraživači su analizirali više od 140 uzoraka iz mongolskog kompleksa Kheseen, starih približno 550 do 526 milijuna godina. Riječ je o naslagama s vrlo dobro očuvanim mikrofosilima. Unatoč tome, ondje nema nedvosmislenih fosila životinja. To je na prvi pogled moglo upućivati na zaključak da životinje u to vrijeme još nisu postojale. Autori upozoravaju da odsutnost fosila ne mora značiti odsutnost organizama.

Mali i mekani organizmi ne fosiliziraju se lako, a očuvanje ovisi o kemiji vode, brzini zatrpavanja, kisiku i kasnijim promjenama stijena. Ako je okoliš nepovoljan za čuvanje životinjskog tkiva, u kamenu možemo dobiti odličan zapis mikroorganizama, a gotovo nikakav trag životinja koje su živjele u istom razdoblju.

Zbog toga su istraživači preispitali način na koji se molekularni sat kalibrira. Molekularni sat uspoređuje genetske razlike među današnjim skupinama i, uz geološke datume kao uporišta, procjenjuje kada je živio njihov zajednički predak. Ako se kao najstarija moguća granica koristi premlad fosilni zapis, izračun može sustavno pomaknuti podrijetlo skupine prema novijem vremenu.

U novoj analizi razmatrane su starije geološke naslage, stare približno 850 do 730 milijuna godina. Uključivanje takvih kalibracija pomaknulo je procijenjeni početak Metazoa, skupine koja obuhvaća životinje, prema 800 do 700 milijuna godina. To bi značilo da su životinje mogle postojati prije početka kriogenijskog razdoblja, poznatog po epizodama izrazitog zaleđivanja Zemlje.

Studija ipak ne donosi fosil životinjskog tijela star 800 milijuna godina. To je najvažnije ograničenje. Rezultat je zaključak molekularnog modela osjetljivog na izbor kalibracija i pretpostavke o evoluciji. Autori ne tvrde da je pronađen skriveni predak, nego da starost životinja može biti veća nego što se često navodi.

Podaci o lipidnim biomarkerima upućuju na životinje prije približno 635 milijuna godina, dok se nedvosmisleni makrofosilni zapis seže do oko 574 milijuna godina. Taj nesklad između kemijskih tragova, molekularnih procjena i fosila upravo je ono što istraživanje pokušava bolje objasniti.

Nova studija zato ne briše fosilni zapis, nego ga stavlja u širi kontekst. Kamene stijene čuvaju samo dio života, a evolucijska povijest može biti mnogo starija od najstarijeg prepoznatljivog fosila. Potraga za izravnim dokazima u starijim naslagama sada postaje još važnija.