U gusto šumovitom Gabonu, slonovi sve više lutaju u sela i uništavaju usjeve, ljuteći lokalno stanovništvo koje zahtijeva dopuštenje vlasti da zaustavi kritično ugrožene životinje na njihovom putu.

“Rješenje da se riješimo debelokožaca je da ih ubijemo”, rekao je Kevin Balondoboka, koji živi u Bakoussouu, pukom nizu drvenih koliba u prostranoj, bujnoj šumi. Seljani diljem te središnjeafričke zemlje žive u strahu od bliskih susreta sa slonovima, bilo na cesti, odlasku na pranje u rijeku ili posebno na poljima gdje uzgajaju svoje usjeve.

Stroga politika očuvanja učinila je Gabon “utočištem šumskih slonova”, rekla je Lea-Larissa Moukagni, koja vodi program sukoba ljudi i divljih životinja u Nacionalnoj agenciji za nacionalne parkove (ANPN).

Afrički šumski slonovi, koji nastanjuju guste prašume zapadne i središnje Afrike, manji su od svojih rođaka slonova iz afričke savane. Krivolov zbog slonovače i gubitak staništa doveli su do pada njihovog broja tijekom desetljeća, a skupine za očuvanje sada navode afričkog šumskog slona kao kritično ugroženog.

Ali to ne sprječava seljane da na životinje gledaju kao na sveprisutni problem.

Uz populaciju od 95.000 slonova u usporedbi s dva milijuna stanovnika, problem je “vrlo ozbiljan”, rekao je Aime Serge Mibambani Ndimba, viši dužnosnik u ministarstvu okoliša, klime i — nedavno dodano — sukoba između ljudi i divljih životinja.

William Moukandja, šef posebne šumske brigade, navikao se na pritužbe protiv slonova.

“Sukob ljudi i divljih životinja sada je trajan, nalazimo ga diljem zemlje, gdje vidimo razaranje od sjevera do juga i od istoka do zapada”, rekao je.

Moukagni, iz agencije za nacionalne parkove, rekao je da percepciju ljudi da ima više slonova nego prije potvrđuju brojke.

“To je znanstveno dokazano”, ali ono što se promijenilo je da slonovi više ne zaziru od sela, pa čak ni od gradova.