Pesimističke misli – Arthur Schopenhauer

Ono što je bilo, nema ga više, a kao da nikad nije ni bilo. A sve što je, u idućem trenutku samo je ono što je bilo.

Što tvoj neprijatelj ne treba znati, to nemoj reći svom prijatelju.

Čast je vanjska savjest, a savjest je nutarnja čast.

“Ni voljeti ni mrziti”, to sadrži polovicu svekolike svjetske mudrosti: “ne kazati ništa i ne vjerovati ništa” drugu polovicu.

Arthur Schopenhauer (1788., Danzig – 1860., Frankfurt) bio je njemački filozof. Od 1820. radio je kao privatni docent na Sveučilištu u Berlinu, ali je ubrzo, zbog nesuglasica s Hegelom, prestao predavati. Od 1832. živio je u Frankfurtu, gdje je radio kao privatni učitelj. Kritički nastavljajući filozofiju klasičnoga njemačkog idealizma, izgradio je originalnu i jedinstvenu doktrinu koja uključuje epistemologiju, metafiziku, estetiku i etiku, a naziva se filozofijom pesimizma.

Prema Schopenhauerovoj filozofiji, čovjekov je život samo beskonačna patnja i niz poraza, stoga je ovaj svijet najgori od svih mogućih svjetova, a etički smisao može se naći jedino u samilosti i pomoći drugome. Značajnija djela su mu Svijet kao volja i predodžba, O vidu i bojama, O volji u prirodi, Parerga i paralipomena, Dva temeljna problema etike i Eristička dijalektika.

Izdavač: Šareni Dućan