PSIHOANALITIČKE MISLI – Sigmund Freud

Psihoanaliza potvrđuje staru Platonovu misao da se dobri zadovoljavaju samo sanjarenjem o onome što zli čine u zbilji.
Samo je siromašnima neugodno primiti poklon, a nikada bogatima.

Ludilom masa moramo nazvati i ljudske religije.
Naravno, ludilo ne uviđa onaj koji i sam sudjeluje u njemu.
Etika je ograničenje nagona.
Ideja o mirnoj starosti čini se jednakom legendom kao i ona o sretnoj mladosti.

Sigmund Freud (rođen u Freibergu, današnji Příbor, Češka, 6. svibnja 1856., a umro u Londonu 23. rujna 1939.) bio je austrijski neurolog i osnivač psihoanalize. Freuda se s pravom može smatrati jednim od najutjecajnijih intelektualaca njegova vremena, i to ne samo po njegovim opširnim i brojnim djelima nego i po voluminoznim pismima, na koja je, bez pomoći osobne tajnice, marljivo i redovito odgovarao. Procjenjuje se da je tijekom života napisao oko 30.000 pisama. Pridržavao se samopostavljenog pravila da na svako pismo koje primi odgovori u roku od jednog dana.

Psihoanaliza, koju je utemeljio, istovremeno je teorija o ljudskoj psihi, terapija za njezino liječenje i stanovište kroz koje Freud tumači civilizaciju i društvo. Psihoanaliza je svojevrsni »kopernikanski obrat« koji pogađa čovjekovo narcističko uvjerenje o nadmoći i uzvišenosti mislećeg Ja. Freudova teorija o psihičkoj građi čovjeka na Ono (id), Ja (ego) i Nad-Ja (superego) postala je jedna od najsveobuhvatnijih i znanstveno potvrđenih teorija ličnosti. Freud je nedvojbeno pokazao da čovjekom vladaju nagoni koji proizlaze iz nesvjesnog (ida). Najširoj javnosti poznat je po seriji od dvadeset osam predavanja objavljenih u zbirci Uvod u psihoanalizu. Premda možda najpoznatije, to djelo nije najvažnije. U svome magnum opusu Tumačenje snova pokazao je da su snovi libidov sigurnosni ventil.

Drugo najvažnije djelo, Tri rasprave o seksualnosti, svrstava ga među pionire seksologije. U njemu je proširio koncept seksualnosti izvan konvencionalne uporabe kako bi uključio mnoštvo erotskih impulsa od najranijeg djetinjstva pa nadalje. Razlikujući seksualne ciljeve (slijepe i neselektivne težnje nagona) od seksualnih objekata (osoba koje nas privlače), razradio je repertoar seksualnog ponašanja, zaključivši da je seksualnost glavni pokretač najvećeg dijela čovjekovog ponašanja.

Freudov uspjeh u psihoanalizi dijelom proizlazi iz njegove sposobnosti samoanalize i samokritičnosti. Cijelog života Freud je nastojao »biti svoj«, što je za njega značilo bez uljepšavanja i samozavaravanja suočiti se sa sobom i sa svijetom. Bio je sposoban staviti se u ulogu pacijenta i sagledati se kao da se radi o nekome drugome. Tako je za sebe znao reći: »problem je što nisam dovoljno ambiciozan. Znam da sam netko a da mi se to i ne kaže«, ili: »potrošio sam 14 franaka na odijelo, ali zato sam ostavio dobar dojam«. Svoj uspjeh nikad nije pripisivao talentu ili genijalnosti, nego ustrajnom radu i samodisciplini. Neumorno je isticao: »Nisam posebno nadaren. Sva moja sposobnost za rad vjerojatno izvire iz moga karaktera i nepostojanja izrazitih intelektualnih slabosti.« Takva pretjerana samokritičnost, pomiješana s viktorijanskom radnom etikom i disciplinom, navest će ga da na izvjestan način ne prepozna šire implikacije vlastite teorije. Naime, Freud je preko nagona za životom Erosa i nagona za smrću Thanatosa ontološki zatvorio biće, a uživanje pokazao esencijom bića. To otkriće došlo je u kontradikciju s Freudovim ipak u osnovi buržujskim pogledom na svijet. Naime, Freud je pokazao da civilizacija počiva na odricanju od nagona i odlaganju zadovoljstva, što prema psihoanalizi izaziva neurotično oboljenje.

Odnosno, Freud razvoj civilizacije vidi analognim razvoju ličnosti.
Koliko je Freudova teorija odredila ne samo psihologiju kao znanost nego i nas same, pokazuje i to što se svi mi danas samorazumljivo služimo »freudovskim jezikom«. Tako bez zadrške govorimo o Edipovom i Elektrinom kompleksu, suparništvu među braćom, narcizmu, libidu i seksualnim perverzijama. Zbirka ovih mudrih misli zasigurno će proširiti freudovski vokabular čitatelja.

Izdavač: Šareni dućan