Trećinu života provedemo spavajući. A četvrtinu našeg vremena spavanja provodimo sanjajući. Dakle, za prosječnu osobu s očekivanim životnim vijekom od oko 73 godine, to je nešto više od šest godina sanjanja.

Ipak, s obzirom na središnju ulogu koju sanjanje igra u našim životima, još uvijek znamo tako malo o tome zašto sanjamo, kako mozak stvara snove i, što je još važnije, kakav bi značaj naši snovi mogli imati za naše zdravlje – posebno zdravlje našeg mozga.

Studija iz 2022., objavljena u časopisu eClinicalMedicine časopisa The Lancet, pokazala je da naši snovi mogu otkriti iznenađujuću količinu informacija o zdravlju našeg mozga.

Točnije, pokazalo je da česti loši snovi i noćne more (loši snovi koji vas tjeraju da se probudite) tijekom srednje ili starije dobi mogu biti povezani s povećanim rizikom od razvoja demencije.

U studiji su analizirali podatke iz tri velike američke studije o zdravlju i starenju. Među njima je bilo više od 600 osoba u dobi od 35 do 64 godine te 2600 osoba u dobi od 79 i više godina.

Svi su sudionici bili bez demencije na početku studije i praćeni su u prosjeku devet godina za skupinu srednje dobi i pet godina za starije sudionike.

Na početku studije (2002.-12.), sudionici su ispunili niz upitnika, uključujući i onaj koji je pitao koliko često imaju loše snove i noćne more. Otkrilo se da su sredovječni sudionici koji su svaki tjedan doživljavali noćne more imali četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti kognitivni pad ( prethodnik demencije) tijekom sljedećeg desetljeća, dok su stariji sudionici imali dvostruko veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati demencija.

Zanimljivo je da je veza između noćnih mora i buduće demencije bila mnogo jača za muškarce nego za žene.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA