Sedam od 16 ključnih pokazatelja Zemlje na rekordnim je ekstremima: što donosi State of the Climate 2026?

Sedam od 16 ključnih pokazatelja stanja planeta u 2026. godini dosegnulo je rekordne ekstreme, navodi sedmo godišnje izvješće State of the Climate. Izvješće je objavljeno 14. listopada u časopisu BioScience, a prati pokazatelje koji obuhvaćaju stakleničke plinove, temperaturu, oceane, ledene pokrove, požare, energiju i druge oblike ljudskog pritiska na Zemljin sustav.

Brojka od sedam rekordnih pokazatelja ne znači da se svi dijelovi planeta kreću istom brzinom. Klimatski sustav je složen, a pojedine se promjene međusobno pojačavaju ili ublažavaju. Ipak, zajednički trend ostaje jasan: pritisak na planet raste, a vrijeme za postupno prilagođavanje postaje sve kraće.

Šesnaest planetarnih vitalnih znakova

Autori izvješća prate 16 pokazatelja kako bi promjene učinili mjerljivima. Među njima su koncentracije ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida, temperatura, sadržaj topline u oceanima, razina mora, stanje ledenjaka, masa grenlandskog ledenog pokrova, gubitak krošnje zbog požara, potrošnja fosilnih goriva i rast niskougljičnih izvora.

Takav popis ne treba shvatiti kao jedinu moguću sliku klimatske stvarnosti. Njegova je vrijednost u tome što omogućuje usporedbe kroz vrijeme. Kada se isti pokazatelji mjere iz godine u godinu, postaje vidljivo je li promjena kratkotrajna oscilacija ili dio dugoročnog trenda.

Izvješće zato ne govori samo o jednom toplom mjesecu ili jednoj sezoni požara. Ono pokušava pokazati kako se više sustava mijenja istodobno. Atmosfera, ocean, led i kopno nisu odvojeni spremnici. Promjena u jednom dijelu može utjecati na druge.

Staklenički plinovi i novi rekordi

Koncentracije ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida tijekom 2026. dosegnule su nove vrijednosti. Ugljikov dioksid u svibnju je premašio 428 dijelova na milijun, približno 50 posto iznad predindustrijske razine.

Brojke izražene u dijelovima na milijun mogu djelovati apstraktno. Važno je razumjeti da i mala promjena koncentracije može imati velik učinak kada se događa na razini cijele atmosfere i traje desetljećima. Ugljikov dioksid ne nestaje brzo nakon što se ispusti. Dio ostaje u sustavu i nastavlja utjecati na ravnotežu topline.

Metan i dušikov oksid također imaju snažan učinak zagrijavanja. Njihovi izvori povezani su s energetikom, poljoprivredom, industrijom i gospodarenjem otpadom. Smanjivanje emisija zato ne može počivati na samo jednoj tehnologiji ili jednoj gospodarskoj grani.

Ubrzavanje zagrijavanja

Neovisna stručna obrada izvješća upozorava da se globalno zagrijavanje ubrzalo. Prosječni trend porasta temperature iznosio je približno 0,19 stupnjeva Celzija po desetljeću između 1970. i 2010., dok je od 2010. porastao na oko 0,36 stupnjeva po desetljeću.

Ubrzanje ne znači da će svaka sljedeća godina biti toplija od prethodne. Prirodne oscilacije i dalje postoje. No dugoročna osnovica raste, pa se ekstremi događaju na višoj razini. Toplinski val koji bi nekoć bio rijedak može postati češći, dulji i opasniji kada se pojavi na već zagrijanom planetu.

To mijenja i planiranje. Gradovi, poljoprivreda, zdravstvo i infrastruktura ne mogu se oslanjati samo na povijesne prosjeke. Prošli uvjeti više nisu dovoljno pouzdan vodič za buduće rizike.

Ocean čuva višak topline

Globalni sadržaj topline u oceanima i globalna razina mora na rekordnim su vrijednostima. Ocean apsorbira velik dio dodatne topline iz klimatskog sustava, što usporava zagrijavanje atmosfere, ali istodobno opterećuje morske ekosustave i obalne zajednice.

Kada se voda zagrijava, ona se širi. Toplinsko širenje objašnjava približno 56 posto porasta razine mora u posljednjim desetljećima. Ostatak je povezan s otapanjem kopnenog leda i drugim procesima.

Porast razine mora ne djeluje jednako na svakoj obali. Važni su lokalno slijeganje tla, oblik obale, olujni valovi i sposobnost zajednice da održi zaštitnu infrastrukturu. Čak i spor prosječni rast može postati vrlo opasan kada se poklopi s olujom ili visokom plimom.

Led na rekordno niskoj razini

Debljina svjetskih ledenjaka i masa grenlandskog ledenog pokrova dosegnuli su rekordno niske razine. Led nije samo simbol hladnih područja. On utječe na dostupnost vode, reflektira Sunčevu energiju i oblikuje morske sustave.

Kada se ledena površina smanjuje, tamnija stijena ili voda apsorbira više topline. Taj proces može dodatno ubrzati zagrijavanje. U planinskim područjima gubitak ledenjaka mijenja sezonski dotok vode, što utječe na poljoprivredu, hidroenergiju i opskrbu naselja.

Grenlandski ledeni pokrov važan je zbog svojeg ukupnog volumena. Njegov gubitak ne mijenja samo lokalni krajolik, nego pridonosi globalnom porastu razine mora. Procesi se odvijaju sporo u odnosu na ljudski život, ali jednom pokrenute promjene mogu trajati vrlo dugo.

Požari i gubitak krošnje

Gubitak krošnje drveća zbog požara iznosio je 10,8 milijuna hektara u 2025. godini, što je treća najviša zabilježena razina. Požari ne uništavaju samo stabla. Oni mijenjaju tlo, vodni režim, staništa i sposobnost šuma da pohranjuju ugljik.

U mnogim područjima požarna sezona postaje dulja zbog toplijih i suših uvjeta. To ne znači da je svaki požar izravno uzrokovan klimatskim promjenama. Rizik nastaje iz kombinacije temperature, vlage, vjetra, vrste vegetacije i načina upravljanja prostorom.

Gubitak šuma može stvoriti povratnu spregu. Kada se oslobodi ugljik pohranjen u biomasi, koncentracije stakleničkih plinova rastu. Istodobno se smanjuje površina koja može apsorbirati dio novih emisija.

Fosilna goriva još rastu

Potrošnja nafte, ugljena i plina porasla je 0,9 posto tijekom 2025. godine. Fosilna goriva i dalje ostaju dominantan izvor energije, premda se energetski sustav mijenja i obnovljivi izvori brzo rastu.

Rast potrošnje pokazuje zašto sama izgradnja novih solarnih i vjetroelektrana nije dovoljna. Ako ukupna potražnja raste, niskougljični izvori mogu povećavati proizvodnju, a da se emisije istodobno ne smanjuju dovoljno brzo. Potrebni su i učinkovitost, elektrifikacija, promjene u prometu te smanjivanje rasipanja energije.

Prelazak na čišću energiju nije samo tehnološki zadatak. On uključuje cijene, dostupnost mreže, industrijsku politiku i pitanje tko snosi trošak promjene. Energetska tranzicija bit će stabilnija ako građanima donese sigurniju i pravedniju opskrbu.

Postoje i pozitivni pokazatelji

Izvješće ne donosi samo loše vijesti. Niskougljični izvori činili su približno 43 posto svjetske proizvodnje električne energije u 2025. godini. Solarne i vjetroelektrane brzo rastu, a baterijska pohrana postaje važnija za stabilnost mreže.

Ovaj podatak pokazuje da promjena nije nemoguća. Tehnologije koje su nekoć bile skupe ili ograničene sada se primjenjuju u velikim razmjerima. No njihov rast mora biti dovoljno brz da nadoknadi i nadmaši rast fosilne potrošnje.

Pozitivni trendovi također podsjećaju da klimatska politika ne mora biti samo priča o odricanju. Čista energija može smanjiti onečišćenje zraka, otvoriti nova radna mjesta i povećati otpornost na poremećaje u opskrbi gorivom.

El Niño i ponori ugljika

Svjetska meteorološka organizacija upozorila je na rekordne koncentracije stakleničkih plinova i mogući dodatni utjecaj snažnog El Niña. Tijekom sušnih razdoblja kopneni ponori ugljika mogu slabije apsorbirati ugljikov dioksid, dok požari mogu osloboditi dodatne količine.

El Niño je prirodna klimatska pojava, ali njegovi se učinci odvijaju na već zagrijanoj osnovi. Zbog toga jedan prirodni događaj može proizvesti veće posljedice nego u prošlosti. Važno je razlikovati prirodni uzrok kratkoročne varijacije od dugoročnog ljudskog utjecaja koji podiže početnu temperaturu.

Posebno se izdvaja sumporni heksafluorid, poznat kao SF6. Njegov potencijal globalnog zagrijavanja višestruko je veći od ugljikova dioksida, a u atmosferi može ostati više od tisuću godina. Male količine takvih plinova zato mogu imati velik dugoročni učinak.

Zašto su pokazatelji važni

Klimatske vijesti često se pojavljuju kao pojedinačni događaji. Rekordna temperatura, snažna oluja ili požar privuku pažnju, a zatim nestanu iz javnog prostora. Pokazatelji pomažu povezati te događaje u širu sliku.

Ako istodobno rastu toplina oceana, razina mora i koncentracije stakleničkih plinova, ne govorimo o izoliranim problemima. Gubitak ledenjaka i šumskih površina dodatno pokazuje da promjene zahvaćaju različite dijelove sustava. Mjerenje ne rješava problem, ali čini odluke odgovornijima.

Što znači rekordni ekstrem

Rekord ne znači da je cijeli planet u istom trenutku dosegnuo istu vrijednost. Znanstvenici koriste podatke različitih područja, razdoblja i metoda. Važno je zato čitati metodologiju i razumjeti s čime se uspoređuje pojedini rekord.

Ipak, kada se rekordni pokazatelji pojavljuju u više sustava, poruka postaje snažnija. Atmosfera, ocean, led i kopno daju različite signale, ali svi upućuju na povećani pritisak. To nije razlog za paniku bez plana, nego razlog za bržu i precizniju akciju.

Između upozorenja i mogućnosti

State of the Climate 2026 istodobno je upozorenje i podsjetnik da promjena ostaje moguća. Sedam od 16 pokazatelja na rekordnim ekstremima govori o ozbiljnosti situacije. Udio od približno 43 posto niskougljične proizvodnje električne energije pokazuje da postoje rješenja koja se već primjenjuju.

Izbor između ta dva podatka ne treba biti nužan. Potrebno je vidjeti oba. Bez upozorenja pozitivni trend može stvoriti lažan osjećaj da je problem riješen. Bez podataka o napretku upozorenje može izazvati nemoć. Smisao izvješća je u tome da pokaže razmjere rizika i mjesta na kojima odluke mogu proizvesti razliku.

Planetarni vitalni znakovi nisu samo brojevi za stručne izvještaje. Oni govore o uvjetima u kojima će ljudi živjeti, raditi, uzgajati hranu i graditi gradove. Što ih bolje razumijemo, to je veća mogućnost da klimatsku politiku pretvorimo iz reakcije na štetu u planiranje budućnosti.