Webb je možda uhvatio smrt zvijezde u vrlo mladom svemiru — samo nekoliko dana nakon eksplozije

Svemirski teleskop James Webb možda je zabilježio jednu od najranijih faza eksplozije zvijezde ikad opaženih. Objekt označen kao AT 2026abck pronađen je u galaksiji s crvenim pomakom većim od pet, iz vremena kada je svemir bio star približno 1,2 do 1,5 milijardi godina.

Astronomi su opažanje zabilježili 7. kolovoza 2026. u programu NEXUS. Webbova kamera NIRCam snimila je područje u infracrvenom svjetlu, a objekt se pojavio kao prolazni izvor čiji se sjaj mijenjao između ponovljenih snimanja. Upravo takva promjena omogućila je istraživačima da ga razlikuju od stalnih zvijezda i galaksija.

Prema modelima, eksplozija je u trenutku opažanja mogla biti stara samo četiri do deset dana u sustavu same zvijezde. To je vrlo kratko razdoblje u astronomskom smislu. Supernova se ne pojavi kao trenutni bljesak koji se ugasi istoga časa. Njezin se sjaj razvija kroz dane i tjedne, a rani podaci otkrivaju kako se udarni val širi kroz materijal koji je zvijezda ranije izbacila.

Objekt je tijekom najviše dvanaest dana povećao sjaj za više od 1,4 magnitude u jednom infracrvenom filtru. Model crnog tijela procjenjuje temperaturu fotosfere na oko 17.000 kelvina, dok je polumjer dosezao približno 46 astronomskih jedinica. To su vrijednosti koje pokazuju da je izvor bio iznimno vruć i sjajan.

Važno je i mjesto na kojem se pojavio. AT 2026abck nije pronađen u središtu galaksije, nego između njezinih dviju komponenti. To slabije podupire objašnjenja poput bljeska aktivne galaktičke jezgre ili plimnog raskomadavanja zvijezde u blizini crne rupe, jer se takvi događaji najčešće očekuju u galaktičkim jezgrama.

Podaci bolje odgovaraju eksploziji povezanoj s kolapsom jezgre masivne zvijezde nego supernovi tipa Ia. Ipak, objekt je neobično sjajan i vruć za uobičajenu ranu supernovu tipa II. Moguće je da dodatna energija dolazi od udarnog vala koji se širi kroz prošireni omotač ili gusti materijal oko zvijezde. Ne može se isključiti ni mogućnost super-svjetleće supernove.

Zaključak još nije konačan jer objekt nema vlastiti spektar. Crveni pomak dobiven je iz spektra galaksije domaćina, dok se priroda prolaznog izvora zasad procjenjuje širokopojasnom fotometrijom. Astronomi zato traže duboka opažanja instrumentom NIRSpec kako bi razdvojili različite scenarije.

Ako se potvrdi da je riječ o supernovi, opažanje će pokazati da Webb može uhvatiti zvjezdanu eksploziju u vrlo ranoj fazi i na velikoj udaljenosti, bez pomoći gravitacijskog povećanja. To je važno za razumijevanje prvih generacija zvijezda i kemijskih elemenata koje su počele širiti kroz mladi svemir. Za sada je AT 2026abck najzanimljiviji kao rijedak pogled na trenutak neposredno nakon zvjezdane smrti, a ne kao potpuno riješena astronomska zagonetka.