Znanstvenici iz zraka prate olujne oblake koje pokreću veliki požari

Veliki požari ne stvaraju samo dim i toplinu. U određenim uvjetima mogu razviti vlastite olujne sustave, poznate kao pirokumulonimbusni oblaci. Oni se ponašaju poput grmljavinskih oluja koje pokreće sam požar, a mogu proizvesti suhu munju, snažne silazne udare vjetra i vatrene vrtloge.

Znanstvenici sada pokušavaju izravno izmjeriti što se događa unutar tih opasnih oblaka. Kampanja INSPYRE, čiji naziv dolazi od izraza Injected Smoke and Pyrocumulonimbus Experiment, okupila je NASA-u, Američki pomorski istraživački laboratorij, Sveučilište u Nevadi i Nacionalni centar za atmosferska istraživanja. Cilj nije samo fotografirati oblake, nego uzorkovati njihov sastav i gibanje.

U istraživanju sudjeluju dva zrakoplova. NASA-in ER-2 leti na velikim visinama i koristi daljinske senzore, dok zrakoplov Gulfstream V Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja ulazi u dimne perjanice i oblake. Na njemu se nalaze instrumenti za mjerenje plinova, aerosola, čestica i strujanja zraka. Gulfstream V obavio je 17 letova, a tijekom jednog zadatka pratio je dimnu perjanicu koju je pirokumulonimbus iz Sibira ubrizgao u atmosferu i koja je zatim prešla preko Sjedinjenih Država.

Pirokumulonimbus nastaje kada intenzivan požar snažnim uzlaznim strujanjem podigne vrući zrak, vlagu i čestice dima. Ako se zrak dovoljno ohladi, vodena se para kondenzira i nastaje oblak. U njemu se mogu razviti snažna gibanja slična onima u običnoj grmljavinskoj oluji. Razlika je u tome što izvor energije nije samo zagrijana površina, nego veliki požar koji stalno dodaje toplinu i čestice.

Takvi oblaci važni su i izvan područja požara. Dim može dosegnuti visine blizu stratosfere i putovati tisućama kilometara. Na taj način požar u jednom području može utjecati na kvalitetu zraka i atmosferske procese daleko od mjesta na kojem je nastao. Istraživači žele razumjeti zašto samo neki požari stvaraju ovako snažne sustave i kako se dim prenosi prema višim slojevima atmosfere.

Jedan od praktičnih ciljeva jest poboljšati prognoziranje ponašanja požara i dima. To bi u budućnosti moglo pomoći vatrogascima, zračnom prometu i službama koje upozoravaju stanovništvo na onečišćenje. No kampanja još nije donijela konačne rezultate. Prikupljeni podaci tek se analiziraju, a nova terenska faza planirana je za 2027. godinu.

Znanstvenici su već zabilježili i rijetke varijante oblaka iznad požara, uključujući takozvani pileus-oblak. Takvi prizori izgledaju gotovo nestvarno, ali predstavljaju stvarne atmosferske procese. Njihova vrijednost nije samo u vizualnom dojmu. Svaki oblik može otkriti kako se toplina, vlaga i dim kreću kroz sustav.

INSPYRE zato pokušava pretvoriti dramatičan prizor požara u mjerljiv laboratorij na nebu. Što se bolje razumije ponašanje pirokumulonimbusnih oblaka, to će prognoze moći preciznije opisati kada požar može prerasti u vlastitu oluju i kamo će njegovi učinci dalje putovati.