Međunarodna studija upravo je potvrdila ružnu istinu o previše sjedenja

Duga dnevna putovanja, opsežni uredski sastanci i kasnonoćni televizijski maratoni nisu bez posljedica na zdravlje. Ponovljene studije jasno su pokazale da je previše sjedenja recept za ozbiljne zdravstvene probleme.

Ipak, kao i u mnogim drugim znanostima, dokazi su ograničeni na ono što se može proučavati u blizini kuće. Daleko od istraživačkih institucija u bogatim zemljama, posljedice sjedilačkog života nisu detaljno ispitane, ostavljajući otvorenu mogućnost da stanovništvo s niskim i srednjim dohotkom može imati drugačije iskustvo.

Sada, studija međunarodnog tima istraživača koja je uključivala više od 100.000 pojedinaca iz 21 zemlje otkrila je da ljudi u siromašnijim dijelovima svijeta trpe još gore posljedice od dugog sjedenja u jednom položaju.

Dok su veće količine sjedenja bile povezane s povećanim rizikom od smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti u svim ispitivanim populacijama, odnos je bio izraženiji u zemljama s niskim prihodima poput Bangladeša, Indije i Zimbabvea.

Sjedenje šest do osam sati dnevno – bilo na poslu, u automobilu ili pred televizorom navečer prije odlaska u krevet – povećava relativni rizik od srčanih bolesti i prerane smrti za oko 12 do 13 posto, u usporedbi s ljudima koji sjede manje od četiri sata dnevno.

Povećajte to vrijeme na osam sati ili više, a relativni rizik se penje na nevjerojatnih 20 posto.

Zapanjujuće, autori studije su otkrili da sjedenje i neaktivnost čine tek nešto manji postotak smrti od pušenja.

“Za one koji sjede više od četiri sata dnevno, zamjena pola sata sjedenja vježbanjem smanjila je rizik za 2 posto”, kaže znanstvenik sa Sveučilišta Simon Fraser, Scott Lear.

“Ovdje postoji prava prilika da ljudi povećaju svoju aktivnost i smanje šanse za ranu smrt i srčane bolesti.”