Noć cirkusa 2026. u Zagrebu: tri suvremene predstave o povjerenju i zajedništvu

Zagreb će od 13. do 15. studenoga ugostiti Noć cirkusa 2026., međunarodni program suvremenog cirkusa pod naslovom Dah slobode, energija zajedništva. U tri dana u Pogonu Jedinstvo bit će izvedene tri predstave koje kroz partnersku akrobatiku, rad s užetom, zračnu akrobatiku, pokret i živu glazbu istražuju povjerenje, granice, ranjivost i odnos pojedinca prema zajednici.

Manifestaciju organizira Cirkorama u suradnji s ROOM 100, Društvom umjetnika suvremenog cirkusa i POGON-om. Noć cirkusa dio je međunarodne inicijative koju je pokrenula organizacija Territoires de Cirque. Zagreb se tako uključuje u širi događaj koji suvremeni cirkus ne tretira samo kao zabavu, nego kao izvedbenu umjetnost s vlastitim autorskim jezikom.

Cirkus koji počinje odnosom

Klasična slika cirkusa često se oslanja na spektakl, rizik i izvanrednu tjelesnu vještinu. Suvremeni cirkus te elemente ne odbacuje, ali ih stavlja u drukčiji kontekst. Akrobatski pokret nije samo dokaz sposobnosti. On može pokazati kako se ljudi oslanjaju jedni na druge, kako nastaje strah i što znači preuzeti odgovornost za tuđe tijelo.

Takav cirkus ne skriva napor. Disanje, priprema, zastoj i nesigurnost mogu biti dio izvedbe. Publika ne vidi samo gotov trik, nego i odnos koji ga omogućuje. Kada izvođač padne ili promijeni ravnotežu, partner mora reagirati. Povjerenje nije tema izgovorena u tekstu, nego fizički uvjet predstave.

Naslov ovogodišnje Noći cirkusa zato povezuje dah i slobodu. Dah je konkretan ritam tijela, a sloboda se ne događa izvan odnosa s drugima. Zajedništvo nije samo završna poruka, nego nešto što se na pozornici mora neprestano iznova stvarati.

Guvno: prostor rada i susreta

Prvi program je Guvno kolektiva Komplet Lepinja, koji se izvodi 13. studenoga u 19 sati u Velikoj dvorani Pogona Jedinstvo. Ulaz je slobodan uz donacije. Predstava traje 45 minuta i namijenjena je svim uzrastima.

Guvno je prostor koji se u tradicijskom životu koristio za rad, okupljanje, razgovor i slavlje. U predstavi taj prostor postaje polazište za partnersku akrobatiku i akroples. Tijela izvođača ne postoje odvojeno od zajednice. Ona se guraju, pridržavaju, prenose težinu i traže novi oblik ravnoteže.

Važno je što je izvedba namijenjena svim uzrastima. Suvremeni cirkus često se pogrešno doživljava kao program za usku stručnu publiku. Guvno može pokazati da složen pokret ne mora imati složenu ulaznicu za razumijevanje. Djeca i odrasli mogu gledati istu situaciju, ali u njoj pronaći različita pitanja.

Guvno je također slika zajednice koja nema samo jedan centar. Ljudi dolaze iz različitih smjerova, ali dijele prostor. On je mjesto svakodnevnog rada, ali i trenutka odmora. Predstava taj obični prostor pretvara u scensku situaciju u kojoj se vidi koliko je svaka radnja povezana s drugom.

EZ i pravo na riječ ne

Baskijski umjetnik Zed Zanzu 14. studenoga u 20 sati izvodi solo predstavu EZ. Predstava koristi rad s užetom, suspenziju tijela i dah kako bi istražila pristanak, granice, ranjivost, povjerenje i odnose moći. Naslov na baskijskom znači „ne“, a izvedba je na engleskom jeziku i namijenjena publici starijoj od 12 godina.

Riječ „ne“ u ovom kontekstu nije samo odbijanje. Ona je uvjet slobodnog pristanka. Ako osoba ne može reći ne, ni njezino da nema punu težinu. U cirkuskoj situaciji to pitanje postaje fizičko. Izvođač se oslanja na rekvizit, ali istodobno mora postaviti granicu vlastitom tijelu.

Uže je zbog toga više od opreme. Ono može biti oslonac, granica, prijetnja ili produžetak odnosa s prostorom. Suspenzija tijela stvara osjećaj rizika, ali izvedba se ne temelji na strahu publike. Ona otvara pitanje tko odlučuje o pokretu, koliko se kontrole može prepustiti drugome i kada se ranjivost pretvara u oblik snage.

Solo forma dodatno naglašava odgovornost izvođača. Nema partnera koji bi preuzeo dio težine, ali postoji odnos prema publici. Gledatelji postaju svjedoci situacije koja se ne može odvojiti od povjerenja. Svaki pokret izgleda kao odluka, čak i kada je pažljivo uvježban.

Šuma: tijelo, društvo i živa glazba

Slovenska umjetnica Danijela Zajc 15. studenoga u 20 sati izvodi Šumu u Pognu Jedinstvo. Projekt je završni dio trilogije Niti PraGozd. Spaja zračnu akrobatiku, pokret i živu glazbu, a u njemu sudjeluje sedam izvođačica i izvođača te dva živa glazbenika.

Naslov nije samo oznaka prirodnog prostora. Šuma je sustav odnosa. U njoj pojedinačno stablo ne postoji potpuno odvojeno od tla, korijenja, gljiva, vode i drugih organizama. Kada predstava govori o šumi, ona može govoriti i o načinu na koji zamišljamo društvo.

Projekt propituje položaj pojedinca, patrijarhalno i neokapitalističko društvo, ekofeminističke perspektive i odnos prema šumama. To su velike teme, ali cirkus ih ne obrađuje samo kroz govor. Tijelo koje visi, pada, penje se ili se oslanja na drugo tijelo pokazuje kako društvene strukture postaju fizičko iskustvo.

Zračna akrobatika često stvara dojam slobode jer izvođač napušta tlo. Međutim, sloboda u zraku ovisi o užetu, konstrukciji, tehnici i sigurnosnom sustavu. Upravo ta ovisnost može biti politički zanimljiva. Tijelo se kreće, ali se ne kreće u praznini. Svaki se pokret događa unutar uvjeta koje je netko postavio.

Tri predstave, tri odnosa prema zajednici

Guvno polazi od prostora u kojemu se ljudi susreću i zajedno nose težinu. EZ se koncentrira na granice i pravo na odbijanje. Šuma povezuje tijelo s društvom i ekološkim sustavom. Tri predstave imaju različite forme, ali ih povezuje pitanje kako pojedinac postoji s drugima.

Takav programski raspored izbjegava shvaćanje cirkusa kao niza nepovezanih točaka. Svaka izvedba ima vlastiti jezik, ali zajedno stvaraju razgovor o odnosima. Gledatelj može pratiti kako se povjerenje mijenja od partnerskog oslanjanja do samostalnog postavljanja granice i kolektivnog kretanja kroz prostor.

Upravo je u tome vrijednost festivalskog formata. Pojedinačna predstava može otvoriti pitanje, ali niz predstava omogućuje usporedbu. Publika vidi da se ista riječ, primjerice sloboda, može izraziti kroz oslonac, odbijanje, rizik ili pripadnost.

Izložba i Godišnjak C25

Prateći program počinje 10. studenoga u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, gdje se otvara izložba 16 akvarela Mislava Lešića-Đurakova za slikovnicu Marte Huber o Marijanu Matijeviću. Istoga dana predstavlja se i peto izdanje Godišnjaka hrvatske cirkuske produkcije C25.

Izložba širi temu cirkusa izvan pozornice. Akvarel može zabilježiti lik, pokret ili atmosferu na drukčiji način od izvedbe. Slikovnica pak uvodi cirkuski motiv u prostor namijenjen čitanju i djeci. Time se pokazuje da cirkus ne živi samo u trenutku nastupa. On se može nastaviti kroz ilustraciju, knjigu i dokumentaciju.

Godišnjak ima drugu, arhivsku funkciju. Hrvatska cirkuska scena ne može se razumjeti samo kroz pojedinačne predstave koje kratko traju. Potrebno je bilježiti autore, produkcije, uvjete rada i razvoj umjetničke zajednice. Dokumentacija omogućuje da ono što je prolazno postane dostupno budućem istraživanju.

Zašto je važan slobodan ulaz

Slobodan ulaz uz donacije za Guvno otvara pitanje dostupnosti kulture. Suvremeni cirkus često zahtijeva posebne prostore, tehničku opremu i dugotrajni rad. Ako ulaznica u potpunosti prenosi trošak na publiku, dio ljudi može ostati izvan izvedbenog događaja.

Model donacija ne rješava sve probleme, ali šalje jasnu poruku da gledanje ne smije biti ograničeno samo na one koji si mogu priuštiti redoviti odlazak na programe. Istodobno podsjeća da umjetnici i organizatori trebaju resurse. Zajednica se zato ne stvara samo na pozornici, nego i načinom na koji se program financira i dijeli.

Suvremeni cirkus kao kazališni jezik

Suvremeni cirkus ima vlastitu dramaturgiju. Umjesto klasične dramske radnje, može se razvijati kroz niz fizičkih situacija. Umjesto dijaloga, može koristiti disanje, ritam, ponavljanje i promjenu ravnoteže. To ne znači da je bez priče. Priča se može pojaviti u odnosu tijela prema prostoru i drugima.

Publika pritom nije samo promatrač opasnog trika. Ona čita odnose. Kada jedan izvođač uhvati drugoga, vidi se povjerenje. Kada se uže zategne, osjeća se granica. Kada se skupina razdvoji i ponovno sastavi, prepoznaje se društveni obrazac.

Noć cirkusa 2026. zato je prilika da se kazalište pogleda izvan navike teksta i scenografije. Pokret je ovdje istodobno materijal i značenje.

Dah, sloboda i zajedništvo

Ovogodišnji naslov Dah slobode, energija zajedništva ne opisuje jednu predstavu, nego zajednički programski horizont. Dah je najmanja jedinica prisutnosti. Kada publika i izvođač dišu u istom prostoru, svaka napetost postaje vidljiva. Tijelo ne može glumiti potpuno odsustvo napora.

Sloboda je veća i složenija riječ. U cirkusu ona nikada nije potpuna odsutnost ograničenja. Izvođač je slobodan unutar tehnike, konstrukcije, pravila i odnosa s partnerima. Upravo zato sloboda postaje stvarna. Ona se ne događa izvan svijeta, nego u načinu na koji se s uvjetima pregovara.

Zajedništvo se pak ne može proglasiti. Mora se pokazati. U tri predstave ono se pojavljuje kroz partnerski rad, poštovanje granice i kolektivno kretanje. To je dovoljno konkretan razlog da se Noć cirkusa promatra kao važan dio zagrebačkog izvedbenog kalendara.