Najavljujemo zagrebačku premijeru predstave “Maske” autora, redatelja i glumca Dražena Šivaka – posveta kolegama i glumačkoj vještini!

Kazališta Grupa u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama i u suradnji sa Scenom Ribnjak i Teatrom EXIT

PREMIJERA:
nedjelja 29. listopada u 20 sati u Teatru Exit , Ilica 208

Nakon višestruko nagrađivane monodrame ‘Mistero Buffo’, prema djelu kontroverznog talijanskog nobelovca Daria Foa u režiji Lee Delong, u kojoj je glumac Dražen Šivak maestralno utjelovio više od 30 likova, najavljujemo zagrebačku premijeru njegove nove predstave „Maske“. Nakon praizvedbe na Dubrovačkim ljetnim igrama, ova kazališna majstorija u formi glumačkog ogleda pripovijeda o kazališnoj maski. Od tzv. neutralne maske, preko karakterne maske tradicije commedie dell’arte do one najmanje maske – klaunskog nosa. Direktno se obraćajući publici prenosi se niz zanimljivih pristupa koji su inače skriveni široj publici i maska postaje simbol glumačkog poslanja na sceni.

Koristeći primjere iz klasične dramske književnosti (Držić, Moliere, Shakespeare, itd.), prikazuju se tipovi i karakteri koji i dandanas nastavljaju biti izvor inspiracije, kroz komične ili tragične zaplete. Kako prepoznajemo maske kroz ljude u svakodnevnom životu, naše suvremenike i koja je moć maske na kazališnoj sceni.
Autor, redatelj i izvođač je višestruko nagrađivani glumac Dražen Šivak. Dramaturzi su Karla Leko i Patrik Gregurec, kreativna suradnica Maja Posavec, kostimografkinja Petra Pavičić, oblikovatelj svjetla Bartul Pejković, vizualni identitet Ivan Stanišić, izrada dijela maski Miljenko Sekulić.

Ovaj hommage mnogim znanim i neznanim kolegama glumcima postaje slavljenje glumačke vještine, preobrazbe i moći koju maska nosi od prahistorije do danas. Taj pristup vraća glumca sceni na kojoj se priznaje samo posvećenost svom poslu, a to je ono što ima umjetnik Dražen Šivak.

VIŠE O PREDSTAVI
Predstava Maske je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove koji su predstavljeni u tehnici commedie dell’arte. Putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Moliere, itd.), gledatelji povezuju arhetipske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
—
Kada pomislimo na masku, prvo što nam pada na pamet je – skrivanje. No, u glumačkoj profesiji, maska služi upravo suprotnom – otkrivanju. Predstava MASKE u izvedbenoj formi lecture performancea vodi kroz simboliku, povijest i vještine koje su usko vezane uz masku kao izvedbeni element.
Od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i Commedie dell’arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra. U Commediji dell’arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest.

Maska se koristila i izvan konteksta organizirane izvedbe. Kod nas u pokladnim igrama, kod starih Grka za vrijeme Velikih Dionizija, i drugi društveni rituali koji su ovisili o vremenskim dobima slave masku kao svoj organski dio. Ta anualna razdoblja odišu najvećom slobodom zajednice, i maske koje se koriste pri takvim svečanostima su medij koji omogućuje pristup onoj strani ljudske naravi koju bi mogli nazvati primalnom, životinjskom.
Nije slučajna poveznica životinje i maske. Prva zabilježena upotreba maske na špiljskom crtežu je upravo maska jedne koze. Vračevi su nosili maske duhova životinja koje su htjeli zazvati. Sve maske i likovi Commedie dell’arte uzimaju za inspiraciju životinje, a na glumcu je odgovornost da balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu kako bi postigao što bolji dojam kod publike.

Zahvaljujući Dubrovniku i Marinu Držiću dijelimo tradiciju Commedie dell’arte sa susjednom nam Italijom. Podjela na ljude nazbilj i ljude nahvao u svijetu potpuno odgovara podjeli na lijepe (bijele) i ružne (grube, grde) maškare u karnevalu. Sukob ljudi nazbilj i ljudi nahvao inscenirani je pokladni obračun reda i nereda, kozmosa i kaosa. A Pomet, legendarni lik iz Držićevog dramskog teksta Dundo Maroje, svojom proždrljivošću i snalažljivošću neodoljivo podsjeća da tipskog lika iz Commedie dell’arte – Arlecchina.

Kao što naši preci davno činili, okupite se oko vatre i pogledajte kako Dražen Šivak balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu, svoje lice i tijelo – i lica i tijelo maski, kroz lecture performance u kojem vas glumac vodi kroz svijet preobrazbe, točnije – transformacije.

foto Marko Ercegović