Naših 1 milijarda pasa ljubimaca čini stvarnu štetu okolišu

Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 1 milijarda pripitomljenih pasa. Većina su vlasničke životinje—kućni ljubimci, pratioci ili radne životinje koje dijele život s ljudima. Oni su najčešći veliki predator na svijetu. Kućni ljubimci daleko zaostaju, s oko 220 milijuna.

Previše smo svjesni negativnih učinaka mačaka, kako vlasničkih tako i divljih, na divlje životinje. Podivljali psi također se često smatraju prijetnjom bioraznolikosti, iako dingosi mogu imati pozitivnu ulogu. Nasuprot tome, čini se da naši psi ljubimci često dobivaju besplatnu propusnicu.

To se, nažalost, više temelji na osjećajima nego na podacima. Naši voljeni psi ljubimci imaju daleko veći, podmukliji i zabrinjavajući učinak na divlje životinje i okoliš nego što bismo to željeli.

U novom istraživanju iznosimo štetu koju psi kućni ljubimci čine i što se može učiniti u vezi s tim.

Psi su predatori. Hvataju mnoge vrste divljih životinja i mogu ih ozlijediti ili ubiti. Njihov miris i izmet plaše manje životinje. Tu su i ogromni ekološki troškovi hranjenja ovih mesoždera i sama količina njihove kakice.

Volimo svoje pse ljubimce, ali oni dolaze s vrlo stvarnom cijenom. Moramo to prepoznati i poduzeti korake za zaštitu divljih životinja vezivanjem ili sputavanjem naših životinja.

Psi su pripitomljeni vukovi, uzgojeni da budu manji, poslušniji i izuzetno osjetljivi na ljude. Ali oni su i dalje predatori.

Psi kućni ljubimci odgovorni su za više prijavljenih napada na divlje životinje nego mačke, prema podacima centara za skrb o divljim životinjama, i hvataju veće životinje. Psi kućni ljubimci bez uzice glavni su razlog što se kolonije malih pingvina u Tasmaniji bliže propasti. Na Novom Zelandu, procjenjuje se da je jedan odbjegli pas ubio do 500 smeđih kivija od ukupne populacije od 900 u razdoblju od pet tjedana.

Nakon što se skinu s uzice, psi vole loviti životinje i ptice. Ovo se može činiti bezopasnim. Ali tjeranje može iscrpiti umorne ptice selice , prisiljavajući ih da troše više energije.

Psi čak ne moraju biti prisutni da bi bili loši za divlje životinje. Svojim urinom namirišu stabla i stupove i ostavljaju izmet na mnogim mjestima. Oni djeluju kao upozorenje mnogim drugim vrstama. Istraživači u SAD-u otkrili su da su životinje kao što su jeleni, lisice, pa čak i risovi izbjegavale područja na kojima su psi redovito šetali u usporedbi sa zonama zabrane za pse, zbog tragova koje su ostavljali.

Ljudi vole svoje pse. Uvijek su sretni što nas vide. Njihovo druženje čini nas zdravijima, tijelo i um. Mnoge farme ne bi mogle funkcionirati bez radnih pasa. Ne želimo priznati da mogu uzrokovati i štetu.

Psi, naravno, nisu loši. Oni su životinje, s prirodnim instinktima kao i pripitomljenim instinktom da nam udovolje. Ali njihov sve veći broj znači da čine stvarnu štetu.