Ljudi uzrokuju izumiranje vrsta razmjera kakav nije viđen od doba dinosaura

Znanstvenici upozoravaju da čovječanstvo upravo potiče najveće masovno izumiranje od katastrofalnog događaja prije 66 milijuna godina, kada je udar asteroida izbrisao dinosaure s lica Zemlje. Novi znanstveni rad, koji objedinjuje desetljeća istraživanja o promjenama okoliša te rezultate radionica s paleobiolozima i ekologima, pokazuje da je današnji gubitak bioraznolikosti usporediv s najvećim ekološkim katastrofama u povijesti planeta.

Izumiranje koje stvaramo sami

Za razliku od prijašnjih pet velikih izumiranja uzrokovanih prirodnim katastrofama, današnje ima jednog glavnog krivca – čovjeka. Prema istraživačima, razaranje staništa, masovna sječa šuma, zagađenje, klimatske promjene i prekomjerni izlov životinja uzrokuju kolaps ekosustava širom svijeta.

Procjenjuje se da više od milijun biljnih i životinjskih vrsta trenutno prijeti nestanak u sljedećim desetljećima ako se nastavi dosadašnji tempo uništavanja prirodnih staništa. U usporedbi s „pozadinskom“ stopom izumiranja iz geološke prošlosti, sadašnja stopa nestanka vrsta i do tisuću je puta brža.

Fosilni zapisi kao upozorenje

Znanstvenici su usporedili suvremene podatke s fosilnim zapisima kako bi procijenili koliko je današnji gubitak bioraznolikosti ekstreman. Analiza otkriva da trenutni obrasci izumiranja prate ritam masovnih bioloških kolapsa iz prošlosti, poput onoga na prijelazu krede i paleogena – događaja koji je uništio više od tri četvrtine tadašnjih vrsta.

„Razlika je u tome što je tadašnji uzrok bio asteroid, dok je današnji asteroid – čovječanstvo“, izjavio je jedan od autora studije.

Ekološki domino-efekt

Izumiranje jedne vrste često povlači druge za sobom. Gubitak pčela i drugih oprašivača ugrožava opskrbu hranom, nestanak riba pogađa oceanske ekosustave, a krčenje šuma ubrzava klimatske promjene. Sve to stvara lančanu reakciju u kojoj priroda gubi sposobnost samoobnove.

Znanstvenici upozoravaju da se nalazimo u kritičnom trenutku: ako se globalni trendovi ne zaustave, planet bi mogao izgubiti većinu svojih sadašnjih vrsta unutar nekoliko stoljeća – što je, geološki gledano, tek treptaj oka.

Još nije kasno

Iako su podaci zabrinjavajući, stručnjaci naglašavaju da se šteta može ublažiti ako čovječanstvo brzo promijeni smjer. Potrebno je obnoviti prirodna staništa, smanjiti emisije stakleničkih plinova, ograničiti eksploataciju oceana i povećati međunarodnu suradnju u zaštiti bioraznolikosti.

„Nalazimo se u trenutku odluke – možemo postati generacija koja je zaustavila šesto masovno izumiranje ili ona koja ga je dovršila“, poručuju autori studije.

U svijetu koji sve jasnije osjeća posljedice vlastitih djela, pitanje više nije hoće li priroda preživjeti čovjeka, nego hoće li čovjek preživjeti svijet bez prirode.