Webb u atmosferi udaljenog diva pronašao amonijak i zagonetno nisku temperaturu

Atmosfera planeta HATS-6 b, plinovitog diva udaljenog oko 500 svjetlosnih godina, pokazala se složenijom nego što se očekivalo. Promatranja Svemirskim teleskopom James Webb otkrila su vodu, metan, amonijak i ugljikov dioksid, a posebno je važan signal amonijaka, molekule koja je dosad u atmosferama udaljenih svjetova opažena vrlo rijetko.

HATS-6 b približno je velik poput Jupitera, ali kruži oko male i relativno hladne crvene zvijezde. Godina mu traje samo tri dana. Istraživači su sastav atmosfere iščitali transmisijskom spektroskopijom: tijekom prolaska planeta ispred zvijezde dio njezine svjetlosti prolazi kroz plinoviti omotač planeta, a molekule pritom ostavljaju prepoznatljiv trag u spektru.

Takav div uz malu zvijezdu predstavlja nezgodan test za postojeće modele nastanka planeta. Manje zvijezde obično imaju manje protoplanetarne diskove, pa je teže objasniti kako se u njima skupi dovoljno materijala za planet Jupiterove veličine. Poznato je tek četrdesetak sličnih sustava, zbog čega je HATS-6 b vrijedan član malene, ali znanstveno važne skupine.

Kemijski nalaz donosi i naznaku drukčije fizike. Spojevi dušika, među kojima je amonijak, trebali bi biti izraženiji u hladnijim atmosferama divovskih planeta nego u izrazito užarenim vrućim Jupiterima. Stoga bi planeti koji kruže oko crvenih patuljaka mogli imati vlastitu kemijsku raznolikost, a ne biti samo umanjena verzija poznatijih plinovitih divova.

Još veće iznenađenje krije se u procjeni temperature. Uobičajeni izračun daje oko 425 °C, dok rana analiza spektra upućuje na vrijednost bližu 120 °C. To nije konačno mjerenje, nego nesklad koji bi mogao značiti da gusti oblaci ili izmaglica vraćaju znatan dio svjetlosti natrag u svemir.

Potvrdi li se takvo objašnjenje, HATS-6 b postat će važan podsjetnik da se atmosfere egzoplaneta ne mogu tumačiti samo jednom pretpostavljenom temperaturom. Daljnja opažanja trebala bi provjeriti postoje li oblaci koji prigušuju zagrijavanje te razjasniti značajke u spektru. Za astronomiju je to korak prema pouzdanijem čitanju klima svjetova kakvih nema u našem Sunčevu sustavu.