Zauvijek autor vraća se na HRT: prva epizoda posvećena Miri Buljanu

Pjesme često pamtimo po izvođačima koji su ih otpjevali, dok imena autora ostaju u pozadini. Dokumentarni serijal Zauvijek autor pokušava promijeniti taj redoslijed. Nova sezona donosi šest autorskih portreta, a prva epizoda posvećena je Miri Buljanu, jednom od skladatelja, aranžera i producenata koji su snažno obilježili hrvatsku i regionalnu popularnu glazbu.

Prvu epizodu druge sezone HRT prikazuje u srijedu, 30. rujna 2026. u 20:15 na Prvom programu. Serija se ne bavi samo pitanjem tko je napisao pojedinu pjesmu. Ona pokušava objasniti kako pjesma nastaje, kakve okolnosti oblikuju autora i zašto neke melodije prežive vrijeme u kojem su nastale.

Miro Buljan u prvoj epizodi govori o životnom i profesionalnom putu koji je povezan s velikim brojem pop-hitova. Njegove su skladbe gradile karijere izvođača, ulazile u radijski program i s vremenom postajale dio osobnih uspomena slušatelja. Serijal želi pokazati da iza poznatog refrena postoji čitav niz odluka o melodiji, aranžmanu, produkciji i emociji.

Portret se ne oslanja samo na razgovor u studiju. Autori emisije koriste stare fotografije, arhivske snimke, osobna sjećanja i prostore povezane s protagonistima. Takav pristup Buljana prikazuje ne samo kao etabliranog profesionalca, nego i kao osobu čiji se rad razvijao u određenom vremenu, među ljudima i okolnostima koje su oblikovale hrvatsku glazbenu scenu.

Glazba zauzima posebno mjesto u svakoj epizodi. Buljanove pjesme za seriju izvode Nina Badrić, Emilija Kokić, Boris Novković i Noa Rupčić. Te izvedbe nisu samo ilustracija razgovora, nego novi susret s pjesmama koje gledatelji možda znaju napamet. Kada se poznata melodija pojavi u drukčijem aranžmanu ili glasu, može se čuti i ono što je u svakodnevnom slušanju ostalo neprimijećeno.

Nova sezona obuhvatit će i Tomislava Mrduljaša, Ines Prajo, Nenada Ninčevića, Ivu Jagnjića i Jasenka Houru. Među izvođačima koji će se pojaviti u njihovim pričama su Nina Badrić, Zorica Kondža, Giuliano, Matea Pilat, Tina Vukov, Hrvatske Ruže, Dalmatino i članovi Prljavog kazališta. Time serijal povezuje različite generacije, poetike i dijelove hrvatske popularne glazbe.

Prethodna sezona pokazala je da ovakvi portreti mogu živjeti i izvan televizijskog termina. Epizoda o Saši Antiću i TBF-u izabrana je za popratni program Vukovar Film Festivala, a potom premještena u glavni program. To govori da priče o autorima mogu funkcionirati i kao samostalni dokumentarni filmovi, osobito kada iza poznatih pjesama otkrivaju odnose, slučajnosti i osobne borbe.

Zauvijek autor tako podsjeća da glazbena memorija nije sastavljena samo od lica s pozornice. Ona pripada i ljudima koji su napisali, aranžirali i oblikovali zvuk koji se vraća u različitim razdobljima života. Prva epizoda o Miri Buljanu otvara sezonu pitanjem koje je jednostavno, ali važno: koliko zaista poznajemo ljude koji su napisali pjesme koje znamo napamet?

Buljanov portret zanimljiv je i zato što otvara pitanje anonimnosti autora. Publika često zna refren, prepoznaje glas i pamti spot, ali ne zna tko je oblikovao melodiju ili produkciju. U industriji u kojoj se pozornost prirodno usmjerava prema izvođaču, skladatelj i aranžer mogu ostati izvan kadra, iako bez njih pjesma ne bi dobila svoj konačni oblik.

Serijal tu ne pokušava umanjiti ulogu pjevača. Naprotiv, kroz nove izvedbe pokazuje kako se pjesma mijenja kada je preuzme drugi glas. Nina Badrić, Emilija Kokić, Boris Novković i Noa Rupčić donose vlastite interpretacije Buljanova opusa, pa gledatelj može usporediti poznatu memoriju pjesme s novim glazbenim čitanjem.

Snimalo se u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Lovranu i Vinišću, na mjestima koja su povezana sa životima i radom protagonista. Takav izbor prostora daje serijalu lokalni karakter. Priče o popularnoj glazbi ne događaju se u apstraktnom studiju, nego u gradovima, klubovima, domovima i susretima iz kojih nastaju suradnje.

U novoj sezoni različiti autori donose različite glazbene svjetove. Tomislav Mrduljaš, Ines Prajo, Nenad Ninčević, Ivo Jagnjić i Jasenko Houra pripadaju različitim generacijama i poetikama, ali ih povezuje činjenica da su njihove pjesme ušle u privatne i javne rituale slušatelja. Serijal tako postaje i mala povijest hrvatske popularne glazbe.

Vrijednost emisije bit će u tome hoće li iza poznatih biografskih podataka uspjeti prikazati stvarni proces stvaranja. Najzanimljivije nisu samo nagrade i hitovi, nego odluke, sumnje, neuspjeli pokušaji i suradnje koje su dovele do pjesme. Upravo tu se krije odgovor na pitanje kako pojedina melodija prestaje biti samo proizvod i postaje dio zajedničkog sjećanja.