Budućnost je gljivična: Nova istraživanja otkrivaju da su gljive koje žive u zdravim biljkama osjetljive na klimatske promjene

Borealne šume, koje se prostiru Sjevernom Amerikom, Europom i Rusijom, čine najveći kopneni ekosustav i najsjevernije šume na Zemlji. Osim drveća, u ovim šumama obiluje i raznolik svijet gljiva. Mnoge od ovih gljiva žive u simbiozi s biljkama, u tzv. endofitskom odnosu. To znači da gljive nastanjuju unutrašnjost biljnih tkiva, bez da im naštetuju.

U suradnji s biljkama, endofitske gljive igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja ekosustava. One pomažu biljkama da se brane od bolesti, postanu otpornije na stresne uvjete okoline, te poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari.

Nova istraživanja, provedena pod vodstvom profesorice Betsy Arnold s Arizonskog sveučilišta, otkrivaju da su endofitske gljive iz borealnih šuma osjetljive na klimatske promjene.

Tijekom trodnevne ekspedicije u kanadskoj divljini, Arnold i njen tim istraživali su raznolikost endofitskih gljiva u borealnim šumama. Pronašli su da su gljive prilagođene specifičnim mikroklimatskim uvjetima unutar različitih biljnih vrsta.

Na primjer, gljive pronađene u lišajevima, koji rastu u vlažnim i sjenovim područjima, pokazale su osjetljivost na promjene temperature i vlage. Gljive u crnim smrekama, koje su otpornije na sušu, bile su osjetljive na promjene u količini oborina.

Budući da su endofitske gljive ključne za zdravlje biljaka, ovi rezultati imaju značajne implikacije za budućnost borealnih šuma. Klimatske promjene, poput globalnog zatopljenja i promjena u obrascima oborina, mogu dovesti do nestanka različitih vrsta gljiva.

To bi moglo imati domino efekt na zdravlje biljaka, otežavajući im preživljavanje u stresnim uvjetima i otpornost na bolesti. Smanjena bioraznolikost gljiva u borealnim šumama utjecala bi na cjelokupni ekosustav, uključujući životinje koje se njime hrane.

Istraživanje profesorice Arnold i njenog tima naglašava važnost zaštite borealnih šuma i ublažavanja klimatskih promjena. Očuvanje ovih šuma ne samo da je bitno za bioraznolikost, već i za globalnu klimu. Borealne šume apsorbiraju velike količine ugljičnog dioksida iz atmosfere, što pomaže u sprječavanju globalnog zatopljenja.