Znanost
Kako šišmiši preživljavaju norveške zimske noći

Šišmiši su leteći sisavci koji su rasprostranjeni u gotovo svim dijelovima svijeta. No, u Norveškoj ih je relativno malo, a to je zbog oštrih zima i dugih, tamnih noći. Kako ove fascinantne životinje preživljavaju u tako ekstremnim uvjetima?
Postoji nekoliko ključnih strategija koje šišmiši koriste za preživljavanje norveške zime:
1. Hibernacija: To je stanje dubokog sna u kojem se metabolizam životinje značajno usporava. Tijekom hibernacije, tjelesna temperatura šišmiša pada, srčani kuckaj se usporava i disanje se otežava. To im pomaže da uštede energiju i prežive dug period bez hrane.
2. Migracija: Neke vrste šišmiša u Norveškoj migriraju na jug u toplije krajeve tijekom zime. To im omogućuje da izbjegnu ekstremne vremenske uvjete i pronađu više hrane.
3. Skloništa: Šišmiši tijekom zime traže skloništa u špiljama, napuštenim rudnicima, dupljama u drveću i drugim tamnim i vlažnim mjestima. To im pruža zaštitu od hladnoće i vjetra.
4. Eholokacija: Šišmiši koriste eholokaciju za navigaciju u tami. Emituju visokofrekventne zvukove i interpretiraju odjeke kako bi se orijentirali i pronašli hranu. Ova sposobnost im je posebno korisna u zimskim noćima kada je vidljivost minimalna.
5. Prehrana: Šišmiši se pretežno hrane kukcima. U ljetnim mjesecima, kada je kukaca u izobilju, šišmiši skupljaju masne rezerve koje im pomažu da prežive zimu. Neke vrste šišmiša u Norveškoj prelaze i na hibernaciju bez hrane, oslanjajući se na masne rezerve i usporavani metabolizam.
6. Društveno ponašanje: Neke vrste šišmiša tijekom zime formiraju kolonije u skloništima. To im pomaže da održe temperaturu tijela i dijele resurse.
U Norveškoj je rasprostranjena vrsta smeđeg ušatog šišmiša (Plecotus auritus). Ova vrsta preživljava zimu hibernacijom u špiljama, napuštenim rudnicima i dupljama u drveću. Tijekom hibernacije, tjelesna temperatura šišmiša pada s 38°C na oko 4°C, a srčani kuckaj se usporava s 400 na 10 otkucaja u minuti. Šišmiš se budi iz hibernacije jednom mjesečno kako bi pio vodu i mokraćio.
Zahvaljujući ovim strategijama, šišmiši su u stanju preživjeti i u najekstremnijim zimskim uvjetima Norveške. Njihova sposobnost prilagodbe i izdržljivosti čini ih fascinantnim i jedinstvenim životinjama.
-
Glazbaprije 5 dana
Predstavljanje nove koncertne sezone Zagrebačke filharmonije uz koncert u parku Zrinjevac
-
Izložbeprije 5 dana
Kustosko vodstvo kroz izložbu „Izvan planeta“ Sandre Sterle
-
Svemirprije 5 dana
NASA pozdravlja Norvešku kao 55. naciju koja je potpisala sporazum Artemis
-
Glazbaprije 5 dana
Duška priprema koncert za pamćenje 23.05. u zagrebačkoj Kontesi
-
Knjigeprije 5 dana
Sandra Vlašić: Futur treći – Prvi hrvatski eko-triler
-
Knjigeprije 3 dana
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje
-
Knjigeprije 4 dana
Tri nove slikovnice Malih zvona!
-
Knjigeprije 2 dana
Mira Lončar Dušek IDEM U PENZIJU – I ŠTO SAD? Je li to vrijeme da posadim drvo