Kino Tuškanac – godinu počinje epskim Divljim zapadom Johna Forda

Siječanjski program Tuškanca u gostima počinje retrospektivom filmova Johna Forda – majstora vesterna koji je epskim vizualnim prikazima i univerzalnim temama koje nadilaze priče o revolverima i rančevima oblikovao način na koji percipiramo povijest i kulturu američkog Zapada.

Ciklus Portreti: John Ford obuhvaća deset filmova zlatnog doba Hollywooda koje su obilježili John Wayne, Henry Fonda, Maureen O’Hara i drugi, a prikazivat će se u Kulturno informativnom centru (KIC). Ciklus će, 05. siječnja u 19 sati, otvoriti Poštanska kočija (1939) – jedan od najslavnijih vesterna svih vremena snimljen u veličanstvenoj Dolini spomenika koja se smatra zaštitnom kulisom žanra.

Ovaj revolucionarni vestern o raznolikoj skupini putnika koji putuju opasnim teritorijem Divljeg zapada slijede Oscarom za najbolju režiju nagrađeni Plodovi gnjeva (1940) i Kako je bila zelena moja dolina (1941). Dok je prvi adaptacija socijalnog romana Johna Steinbecka o obitelji u potrazi za boljim životom tijekom Velike depresije, drugi donosi dirljivu ispovijest o rudarskoj obitelji u Walesu ispričanu kroz sjećanja najmlađeg sina.
Moja draga Klementina (1946) najromantičniji je autorov rad oslonjen na biografiju legendarnog Wyatta Earpa i glasoviti obračun kod O. K. Corrala, a Sam Peckinpah istaknuo ga je kao svoj omiljeni vestern.

Na apaškoj granici (1948) prvi je film iz Fordove „konjičke trilogije“ koju još čine Nosila je žutu vrpcu (1949) i Rio Grande (1950). Povezuje ih scenarij temeljen na kratkoj priči Jamesa Warnera Bellaha o sukobu između američke konjice i Indijanaca kod Little Big Horna i u takozvanom Fettermanovom masakru.

Također nagrađena Oscarom za najbolju režiju, romantična komedije Miran čovjek (1952) najpopularniji je Fordov film izvan žanra vesterna, a bavi se povratkom u pastoralni zavičaj i formiranjem nove obitelji. Na rasporedu je i odiseja Tragači (1956) – slojevit prikaz želje za osvetom protagonista kaljenog u građanskom ratu te s njom povezane rasne netrpeljivosti smješten u kontekst romantičnog putovanja.

Ciklus će zaključiti politički provokativan Čovjek koji je ubio Liberty Valancea (1962) – jedan od najambicioznijih vesterna svih vremena fokusiran na sukob između civilizacije i Divljeg zapada posrijedi kojeg je jedan od najpotresnijih ljubavnih trokuta svih vremena!