Ekologija
Neugodna veza između proizvodnje plastike i zagađenja na koju se ne obraća pažnja
U proteklih dva desetljeća, do 2019. godine, globalna proizvodnja plastike udvostručila se. Procjene su da bi do 2040. godine proizvodnja i prerada plastike mogle potrošiti čak 20% svjetske proizvodnje nafte i iskoristiti 15% godišnjeg budžeta emisija ugljičnog dioksida. Veći dio plastike koju proizvodimo završava kao otpad. Dok proizvođači plastike povećavaju proizvodnju, sve više će je završiti na deponijama, u rijekama i oceanima. Predviđa se da će se količina otpada od plastike utrostručiti do 2060. godine.
Proizvođači često prebacuju odgovornost na potrošače, ističući programe recikliranja kao rješenje za zagađenje plastikom. Ako recikliramo plastiku, ne bi trebalo biti problema koliko je proizvodimo, zar ne? Ne sasvim.
Ključno pitanje je koliko je bliska veza između proizvodnje plastike i zagađenja. Nedavna istraživanja su pokazala da je veza izravna – porast proizvodnje plastike za 1% dovodi do porasta zagađenja plastikom za 1%. To znači da će se nekontrolirani otpad, poput boca u rijekama i plutajuće plastike u oceanima, povećavati u skladu s rastom proizvodnje.
Osim toga, istraživanja su pokazala da više od polovice zagađenja plastikom brendovima povezano je s samo 56 tvrtki diljem svijeta. Tvrtka Coca-Cola Company odgovorna je za 11% otpada brendirane plastike, a PepsiCo za 5%. Da ove tvrtke uvedu učinkovite planove smanjenja plastike, mogli bismo vidjeti mjerljivo smanjenje plastike u okolišu.
Problem će postati još hitniji. Stručnjaci procjenjuju da će do kraja tekuće desetljeća svake godine u oceane završiti još 53 milijuna tona. To je loše za nas i za druge vrste. Plastika može uzrokovati stvarnu štetu našem zdravlju. Prvi dodir s njom događa se još u maternici. U morima plastika može gušiti kornjače i morske ptice. Na kopnu može trovati podzemne vode.
Što se može učiniti? Osim smanjenja proizvodnje plastike, potrebno je poboljšati programe recikliranja i smanjiti zagađenje plastikom. Potrebno je i podići svijest o problemu i potaknuti ljude da promijene svoje navike. Vlade, tvrtke i pojedinci moraju raditi zajedno kako bi riješili ovaj rastući problem.
-
Društveni skenerprije 2 mjesecaNovi vizualni identitet ZeGeVegea uz Ivanu Mrcelu
-
Društveni skenerprije 1 mjesecFabla Collective, Nik Rajšek i Mufutau Yusuf u rujanskom programu Mediteranskog plesnog centra
-
Društveni skenerprije 1 mjesecVrisak intro: zagrijavanje za 19. izdanje festivala
-
Društveni skenerprije 1 mjesecOtvoren je 14. Festival svjetske književnosti
-
Društveni skenerprije 4 tjednaAkademija za umjetnost i kulturu otvara novi ciklus programa cjeloživotnog učenja
-
Društveni skenerprije 1 mjesecViše od 350 stručnjaka iz cijelog svijeta na 18. Europskoj konferenciji kreativnih terapija u Puli
-
Društveni skenerprije 3 tjednaŠto skriva tlo pod nama? Uvod u geologiju.
-
Društveni skenerprije 4 tjednaNovi Školski planer Kršćanske sadašnjosti za školsku godinu 2026./2027.
