Nova knjiga otvara arhivski pogled na podrijetlo i mladost Lavoslava Ružičke

Arhivi u središtu priče o nobelovcu

Nova knjiga prof. dr. sc. Srećka Tomasa Podrijetlo i mladost nobelovca Ružičke bit će predstavljena 26. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Najava objavljena 23. listopada donosi temu koja nadilazi klasični portret velikog znanstvenika: umjesto da se zadrži samo na Nobelovoj nagradi i laboratorijskom radu, knjiga se vraća obitelji, mjestima i društvenim okolnostima iz kojih je Lavoslav Ružička potekao.

Predstavljanje organiziraju HAZU i Državni arhiv u Vukovaru, u povodu 50. obljetnice Ružičkine smrti. Program počinje u podne. O knjizi će govoriti Agneza Szabo, Ante Jukić, Dražen Kušen, Petar Elez i sam autor Srećko Tomas, dok će uvodnu riječ održati potpredsjednik HAZU, akademik Davor Miličić.

Što donosi višegodišnje istraživanje

Tomasova monografija nastala je nakon višegodišnjeg proučavanja života, rada i znanstvenih postignuća kemičara rođenog u Vukovaru 13. rujna 1887. Posebna vrijednost knjige nije samo u biografskim podacima, nego u pokušaju da se Ružičkina mladost prikaže kroz dokumente i obiteljske veze. Autor je rekonstruirao obiteljsko stablo te život obitelji Ružička u Dalju, Osijeku, Gradištu i Vukovaru.

Takav pristup mijenja i pitanje o tome gdje počinje priča o znanstvenom uspjehu. U knjizi važnu ulogu dobiva Ružičkin otac Stjepan i njegova prisutnost u društvenom, gospodarskom, javnom i političkom životu sredina u kojima je obitelj živjela. Djetinjstvo se tako ne pojavljuje kao usputna epizoda, nego kao dio šire povijesti Slavonije i Srijema krajem 19. stoljeća.

Od Vukovara do svjetske znanosti

Lavoslav Ružička kasnije je diplomirao kemiju u Karlsruheu, a najveći dio znanstvene karijere proveo je u Zürichu. Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1939. za istraživanja povezana s polimetilenskim i višim terpenskim spojevima. Bavio se, među ostalim, strukturom piretrina, sintezom muskona i cibetona, makrocikličkim spojevima te steroidima.

No međunarodni uspjeh nije izbrisao zavičajnu pripadnost. Prema svjedočanstvima predstavljenima uz knjigu, Ružička se i nakon odlaska iz Vukovara i Osijeka izjašnjavao kao Vukovarac i Hrvat. Upravo taj odnos između ranog životnog prostora i kasnije europske znanstvene karijere čini Tomasovu temu zanimljivom i izvan uskog kruga povjesničara kemije.

Monografija kao obnova sjećanja

Podatci u knjizi uglavnom se temelje na arhivskom gradivu Državnog arhiva u Vukovaru, Državnog arhiva u Osijeku, Gradskog muzeja Vukovar i drugih baštinskih ustanova. Time knjiga povezuje osobnu biografiju s provjerljivim tragovima u dokumentima, a ne samo s već poznatom pričom o nobelovcu.

Državni arhiv u Vukovaru nakladnik je izdanja, a predstavljanje u HAZU prilika je da se novija istraživanja o Ružičkinu podrijetlu približe široj publici. U godini kada se obilježava pola stoljeća od njegove smrti, knjiga podsjeća da se znanstvena veličina ne može odvojiti od obitelji, mjesta i arhiva koji čuvaju njezine početke.