Ljudski genom je složen i tajanstven. Sastoji se od tri milijarde parova nukleotida, koji su organizirani u 23 kromosoma. Te nukleotidne sekvence sadrže upute za izgradnju svih proteina u tijelu.

Do sada se smatralo da se novi geni stvaraju isključivo kroz procese kao što su duplikacija gena ili mutacije. Duplikacija gena događa se kada se jedan gen kopira u drugi. Mutacije su promjene u nukleotidnoj sekvenci gena.

Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazuje da se novi geni mogu stvarati i iz ničega.

Istraživanje:

Tim znanstvenika iz Grčke i Irske identificirao je 155 novih gena u ljudskom genomu. Ti geni su nastali iz malih, nekodirajućeg dijela DNA.

Nekodirajuća DNA je dio DNA koji ne sadrži upute za izgradnju proteina. Dugo se smatralo da je nepotrebna, ali nedavna istraživanja pokazuju da može imati važne funkcije.

Novi geni koji su identificirani u ovom istraživanju su vrlo mali. Sadrže samo nekoliko stotina nukleotida. To ih čini mnogo manjima od većine drugih gena u ljudskom genomu.

Znanstvenici vjeruju da su ti novi geni nastali kroz proces koji se naziva spontana transkripcija. Spontana transkripcija je proces u kojem se DNA pretvara u RNA, ali bez da je to uzrokovano aktivnošću gena.

Značenje istraživanja:

Ovo istraživanje ima važne implikacije za naše razumijevanje evolucije i ljudskog genoma. Do sada se smatralo da su novi geni nastali isključivo kroz procese koji su zahtijevali mutacije ili duplikaciju postojećih gena. Međutim, ovo istraživanje pokazuje da se mogu stvarati i iz ničega.

To znači da je proces evolucije mogao biti mnogo složeniji nego što smo mislili. Novi geni mogli su nastati iznenada, bez ikakvih prethodnih promjena u genomu.

Ovo istraživanje također ima potencijalne primjene u medicini. Novi geni mogli bi se koristiti za razvoj novih terapija za bolesti ili za poboljšanje ljudskih performansi.

Ovo istraživanje je važno otkriće koje mijenja naše razumijevanje evolucije i ljudskog genoma. Otvara nove mogućnosti za istraživanje i razvoj u medicini.