Poznato je da neki ljudi stare brže od drugih, neki ljudi dožive starost bez bolesti, dok se kod drugih razvijaju kronične bolesti povezane sa starenjem. S obzirom na ubrzano starenje stanovništva i pojavu epidemije kroničnih bolesti, pronalaženje mehanizama i provedba preventivnih mjera koje bi mogle usporiti proces starenja postalo je novi izazov za biomedicinska istraživanja i javno zdravstvo.

Kod miševa doživotna restrikcija vode skraćuje životni vijek i potiče degenerativne promjene.

“U studiji smo željeli procijeniti učinke blage subkliničke hipohidracije na starenje”, rekla je glavna autorica dr. Natalia Dmitrieva, istraživačica u Laboratoriju za kardiovaskularnu regenerativnu medicinu Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv, i njezini kolege.

“Definiramo hipohidraciju kao stanje u kojem se mehanizmi za očuvanje vode, uključujući izlučivanje antidiuretskog hormona i bubrežnu koncentraciju urina, aktiviraju kada nizak unos vode ili veliki gubitak vode dovode do smanjenog sadržaja vode u tijelu i povišene toničnosti plazme.”

“Naša hipoteza inspirirana je prethodnim studijama na miševima u kojima je doživotna restrikcija vode, povećavajući serumski natrij za 5 mmol/l, skratila životni vijek miševa za 6 mjeseci, što odgovara otprilike 15 godina ljudskog života.”

“Skraćeni životni vijek praćen je ubrzanim degenerativnim promjenama unutar višestrukih organskih sustava kronično hipohidriranih miševa.”

Kako bi omogućili pravednu usporedbu između toga kako je hidracija povezana sa zdravstvenim ishodima, isključili su odrasle osobe koje su imale visoke razine natrija u serumu na početnim pregledima ili s temeljnim stanjima, poput pretilosti, koja bi mogla utjecati na razine natrija u serumu. Zatim su procijenili korelaciju razine natrija u serumu s biološkim starenjem, što je procijenjeno pomoću 15 zdravstvenih markera.

Znanstvenici su otkrili da odrasli s višim razinama normalnog serumskog natrija – s normalnim rasponom između 135-146 miliekvivalenata po litri (mEq/l) – imaju veću vjerojatnost da će pokazivati ​​znakove bržeg biološkog starenja.

“Većina ljudi može sigurno povećati unos tekućine kako bi zadovoljili preporučene razine, što se može učiniti s vodom, kao i drugim tekućinama, poput sokova ili povrća i voća s visokim udjelom vode.”

“Nacionalna medicinska akademija, na primjer, predlaže da većina žena dnevno konzumira oko 6-9 šalica (1,5-2,2 l) tekućine, a muškarci 8-12 šalica (2-3 l)” kažu znanstvenici.