Povijesni revizionizam i neoustaštvo

Dana 25. rujna 2023. godine u 19 sati u Novinarskom domu (Perkovčeva 2, Zagreb) održat će se promocija nove knjige povjesničara i diplomata Ive Goldsteina Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022.

Uz autora, o knjizi će govoriti dr. sc. Goran Hutinec, docent na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tihomir Ponoš, novinar, i Vuk Perišić, pisac i kolumnist.

O knjizi:
Knjiga Ive Goldsteina Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. završni je dio svojevrsne trilogije o zločinima djela i zločinima riječi koju čine knjige Jasenovac i Antisemitizam u Hrvatskoj. Na samom početku Goldstein se pita je li revizionizam dostojan polemike, pa i ostvrta, jer on nije drugo nego jedna velika, očita laž. Ta je laž u civiliziranim i demokratskim zemljama marginalizirana, u nekima i kriminalizirana.

U Hrvatskoj je, nesretnim stjecajem povijesnih okolnosti, dio vladajuće elite revizionizmom sebi pokušao priskrbiti legitimitet, a dio znanstvene elite u njemu je prepoznao unosnu robu za kojom na našem neukom tržištu vlada potražnja. Povrh svega, središnji motiv revizionista jest rehabilitacija ideologije i režima poraženih 1945. Zato bi revizionizam bilo pogrešno ignorirati jer se obranom povijesnih istina ne brani samo historiografija nego i demokratska civilizacija.

Goldstein je u radu na knjizi Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. temeljito proučio uratke povijesnih revizionista u Hrvatskoj i Srbiji u posljednja četiri desetljeća. Ova knjiga nije samo kritika i analiza revizionizma nego i katalog njegovih ispada, katkad sofisticiranih, katkad svedenih na banalan govor mržnje, ponekad prikrivenih ugledom i autoritetom znanstvenog časopisa, a najčešće pukom konfabulacijom političkog podzemlja. Goldsteinov Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. zato će budućim istraživačima moralnih i intelektualnih posrnuća jugoistočne Europe biti nezaobilazan izvor.

Ivo Goldstein (1958.), historičar i diplomat, bavi se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, poviješću Židova u Hrvatskoj te različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Objavio je između ostalih knjige Bizant na Jadranu 6. – 9. stoljeće, Hrvatski rani srednji vijek, Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant, Hrvatska povijest, Obimna Hrvatska 1918. – 2008., Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća, Hrvatska 1990. – 2020. – Godine velikih nada i gorkih razočaranja, Židovi u Zagrebu 1918-1941, Zagreb 1941-1945, Povijest grada Zagreba I-II, Jasenovac i Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjige Holokaust u Zagrebu, Jasenovac i Bleiburg nisu isto i Tito, a s Vladimirom Anićem suautor je Rječnika stranih riječi i Hrvatskog enciklopedijskog rječnika.

Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2005., odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2007., a Republika Francuska odlikovalla ga je visokim oličjem Viteza Nacionalnog reda Legije časti. Od 2018. član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Izdavač: Fraktura