Predstavljanje trećeg sveska Hrvatske tehničke enciklopedije

Dana 30. lipnja 2026. u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža predstavljen je treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije, djela koje donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske. Enciklopedija dolazi usporedno u mrežnome (tehnika.lzmk.hr) i tiskanom izdanju, od kojih je potonje predviđeno u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama. Prvi svezak objavljen je 2018., drugi 2022. Novoobjavljeni treći svezak obrađuje arhitekturu i urbanizam, geodeziju, građevinarstvo i dizajn.

O Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji govorili su akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Bruno Zelić, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Mia Roth Čerina, donedavna predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, urednik područja geodezije u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, dr. sc. Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije i dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

U središtu je ovoga sveska graditeljstvo i sve srodne aktivnosti koje se bave planiranjem, uređenjem i opremanjem prostora. On obuhvaća članke posvećene djelatnostima i disciplinama, poput zgradarstva, inženjerske geodezije, kartografije, hidrotehnike, cestogradnje, pejzažne arhitekture i industrijskoga dizajna, stilskim i tehnološkim razdobljima od prapovijesti i antike do modernog i suvremenoga graditeljstva, te tipološkim oblicima građevina, njihovim dijelovima i sklopovima, među kojima su poslovne i školske zgrade, neboderi, tornjevi, metalne konstrukcije, mostovi, željezničke pruge, tuneli i gradovi. Među osobama tu su neka svima znana imena poput renesansnih graditelja Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, znanstvenika Ruđera Boškovića, arhitekata Hermana Bolléa, Viktora Kovačića, Stjepana Planića, Drage Galića i Ivana Vitića, graditelja cestâ Filipa Vukasovića i Kajetana Knežića te graditelja mostova Krunoslava Tonkovića i Jure Radića. Među ustanovama to su, uz arhitektonske, građevinske i geodetske fakultete, primjerice Državna geodetska uprava, Institut građevinarstva Hrvatske, projektni uredi poput Arhitektonskog projektnog zavoda, Urbanističkog instituta Hrvatske ili danas eksponiranoga arhitektonskoga Studija 3LHD. Od građevinskih i industrijskih poduzeća neka su nekada bila gospodarski divovi, poput Jugomonta, Salonita, Industrogradnje, Konstruktora, Viadukta ili Montinga, a neka su to i danas, poput Nexea, Kamgrada ili Strabaga.

Treći svezak sadržava 977 stranica, 687 članaka sa 70 077 redaka teksta (2336 autorskih kartica) i gotovo 2000 ilustracija, karata, crteža, tablica. Na njemu je radilo 87 suradnika. LZMK