Studija na miševima sugerira iznenađujuću vezu između čačkanja nosa i Alzheimerove bolesti

Studija objavljena 2022. otkrila je slabu, ali vjerojatnu vezu između čačkanja nosa i povećanja rizika od razvoja demencije.

U slučajevima kada čačkanje po nosu oštećuje unutarnja tkiva, kritične vrste bakterija imaju jasniji put do mozga, koji na njihovu prisutnost reagira na načine koji nalikuju znakovima Alzheimerove bolesti.

Ovdje ima dosta upozorenja, a ne samo to što se do sada podupiruća istraživanja temelje na miševima, a ne na ljudima, ali otkrića su definitivno vrijedna daljnjeg istraživanja – i mogla bi poboljšati naše razumijevanje kako Alzheimerova bolest počinje, što je i dalje neka vrsta misterija.

Pokazalo se da je kod miševa bakterija mogla putovati uz olfaktorni živac (spajajući nosnu šupljinu i mozak). Štoviše, kada je došlo do oštećenja nosnog epitela (tanko tkivo duž krova nosne šupljine), infekcije živaca su se pogoršale.

To je dovelo do toga da mišji mozgovi talože više amiloid-beta proteina – proteina koji se oslobađa kao odgovor na infekcije. Plakovi (ili nakupine) ovog proteina također se nalaze u značajnim koncentracijama kod ljudi s Alzheimerovom bolešću. “Prvi smo koji smo pokazali da Chlamydia pneumoniae može ići izravno u nos i u mozak gdje može pokrenuti patologije koje izgledaju kao Alzheimerova bolest”, rekao je neuroznanstvenik James St John sa Sveučilišta Griffith u Australiji još u listopadu 2022., kada je studija objavljena.

Znanstvenici su bili iznenađeni brzinom kojom je C. pneumoniae zavladala središnjim živčanim sustavom miševa, a infekcija se dogodila unutar 24 do 72 sata. Smatra se da bakterije i virusi vide nos kao brzi put do mozga.

Iako nije sigurno da će učinci biti isti kod ljudi, ili čak da su amiloid-beta plakovi uzrok Alzheimerove bolesti , ipak je važno pratiti obećavajuće tragove u borbi za razumijevanje ovog uobičajenog neurodegenerativnog stanja.

“Moramo napraviti ovu studiju na ljudima i potvrditi funkcionira li isti put na isti način”, rekao je St John .