Umberto Eco: Ime ruže

Umberto Eco maestralno nas uvodi u zamršeni svijet benediktinske opatije u 14. stoljeću kroz oči mladog novaka Adsona iz Melka i iskusnog franjevca Vilima od Baskervillea. Njihov dolazak, naizgled radi teološke rasprave, ubrzo biva zasjenjen nizom misterioznih smrti koje potresaju samostan. Radnja se tako razvija kao napeta detektivska priča u kojoj Vilim, koristeći svoju oštroumnost i logiku, pokušava razotkriti mračne tajne opatije i uhvatiti ubojicu.

No, “Ime ruže” daleko nadilazi žanr kriminalističkog romana. Kroz bogate opise srednjovjekovnog života, intelektualnih i vjerskih sukoba, Eco nam nudi slojevitu sliku jednog turbulentnog vremena. Djelo prožimaju brojne poruke i teme koje ostaju relevantne i danas. Jedna od ključnih poruka je važnost kritičkog mišljenja i propitivanja autoriteta. Vilim ne prihvaća zdravo za gotovo dogme i tradicije, već se vodi razumom i dokazima u svojoj potrazi za istinom. Time Eco naglašava opasnost dogmatizma i nekritičkog prihvaćanja ideja, bez obzira na njihov izvor.

Nadalje, roman se bavi sukobom između vjere i razuma, znanja i neznanja. Taj sukob personificiran je u liku slijepog knjižničara Jorgea od Burgosa, koji fanatično štiti tajne knjižnice, bojeći se moći smijeha i slobodne misli sadržane u zabranjenoj Aristotelovoj knjizi o komediji. Eco ovdje postavlja važno pitanje o cenzuri i opasnostima skrivanja znanja.

Još jedna značajna poruka tiče se interpretacije i relativnosti istine. Naslov romana, čiji se smisao otkriva tek na samom kraju, “Stat rosa pristina nomine, nomina nuda tenemus” (Jučerašnja ruža ostaje samo ime, mi imamo gola imena), sugerira prolaznost materijalnog svijeta i relativnost značenja. Imena i pojmovi koje koristimo mogu izgubiti svoje izvorno značenje kroz vrijeme, a naša interpretacija stvarnosti uvijek je podložna promjenama.

Filmska verzija “Imena ruže” iz 1986. godine, u režiji Jean-Jacquesa Annauda s Seanom Conneryjem u ulozi Vilima od Baskervillea, pokušala je prenijeti kompleksnost romana na veliko platno. Iako je film vizualno impresivan i uspješno dočarava atmosferu srednjovjekovnog samostana, neminovno je morao pojednostaviti mnoge složene filozofske i teološke rasprave prisutne u knjizi. Fokus filma više je na detektivskoj radnji i gotičkoj atmosferi.

Sean Connery je odradio sjajan posao utjelovljujući Vilimovu inteligenciju i skepticizam, a F. Murray Abraham je bio uvjerljiv kao fanatični Jorge. Međutim, unutarnji monolozi i brojne intelektualne nijanse romana teško su mogle biti u potpunosti prenesene u filmski medij.

Unatoč tome, filmska adaptacija je uspjela privući širu publiku i upoznati je s osnovnom pričom i intrigantnim likovima. Iako ne može zamijeniti bogatstvo i dubinu književnog predloška, film “Ime ruže” ostaje cijenjena adaptacija koja je vizualno dočarala mračni i zagonetni svijet Umberta Eca.

Ukratko, “Ime ruže” je remek-djelo koje spaja napetu kriminalističku priču s dubokim filozofskim i povijesnim promišljanjima. Njegove poruke o važnosti kritičkog mišljenja, opasnostima dogmatizma i relativnosti istine čine ga relevantnim i poticajnim štivom i danas, dok filmska verzija nudi vizualno privlačan, iako pojednostavljen, uvid u ovaj fascinantni svijet.

Ovo izdanje s Ecovim crtežima i rukom pisanim bilješkama, sadrži dokaze o nastanku djela i karte koje otkrivaju mnoge dosad neotkrivene tajne.

Izdavač: Katarina Zrinski