Godine 2001. u jezero je uvedena vrsta srebrnog grgeča (Catopomus salmojdes), ribe porijeklom iz Amazone. Ova je vrsta brzo postala dominantna u jezeru, nadmašujući brojčano sve autohtone riblje vrste. Nažalost, ova dominacija dovela je do značajnog pada bioraznolikosti autohtonih ribljih populacija u jezeru.

Smatra se da je glavni uzrok pada bioraznolikosti predacija srebrnog grgeča na autohtone vrste. Srebni grgeč je grabežljivac širokog spektra ishrane, a njegova veličina i agresivnost čine ga ozbiljnom prijetnjom manjim autohtonim ribama. Osim toga, srebrni grgeč se natječe s autohtonim vrstama za hranu i resurse, što dodatno otežava njihovo opstanak.

Iako se uklanjanje srebrnog grgeča iz jezera može činiti očitim rješenjem, ono nosi sa sobom niz rizika. Uvođenje novih vrsta u ekosustav često dovodi do nepredviđenih posljedica, a uklanjanje srebrnog grgeča moglo bi stvoriti prostor za druge invazivne vrste da zauzmu njegovo mjesto. To bi moglo dovesti do još većeg pada bioraznolikosti i poremećaja u ekosustavu jezera.

Stoga je važno da se prije donošenja bilo kakvih odluka o uklanjanju srebrnog grgeča provede temeljito istraživanje. Potrebno je procijeniti potencijalne rizike i koristi takve akcije, te razmotriti alternativne strategije upravljanja invazivnim vrstama.

Ovaj primjer iz Jugoistočne Brazilije podsjeća nas na važnost očuvanja bioraznolikosti i opreza pri uvođenju novih vrsta u postojeće ekosustave. Invazivne vrste mogu imati katastrofalne posljedice na autohtone populacije i poremetiti ravnotežu ekosustava. Stoga je neophodno da se donose informirane i odgovorne odluke o upravljanju prirodnim resursima.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA