Ekologija
Zaštitimo morski svijet – Prijatelji životinja pozivaju lokalne zajednice da educiraju građane i turiste o poštivanju morskog života
S obzirom na nedavni slučaj kada su turisti iz uvale Trstena na otoku braču izvadili pet strogo zaštičenih plemenitih periski iz mora, Prijatelji životinja podsjećaju na nužnost djelovanja i edukacije kako bi se isto spriječilo u budućnosti. Naime, njihova kampanja „Poštujmo život u moru” osmišljena je u svrhu educiranja javnosti o problemima s kojima se suočavaju Jadransko more i ostala mora i oceani našega planeta. U sklopu kampanje ponudili su priobalnim gradovima i općinama vizuale i pripremu za tisak za natpisne ploče koje mogu postaviti na plažama u svrhu upozorenja i edukacije mještana te domaćih i stranih turista.
Prijatelji životinja navode: “Važno je da smo svjesni da se na plažama i u moru može uživati bez ometanja njezinih morskih stanovnika, a poruka koju trebamo poslati djeci jest da promatraju životinje, da brinu o čistoći njihova staništa, da nasukanoj morskoj životinji pomognu tako da ju vrate u more, a ne da ih love, vade iz mora i ozljeđuju.”
Jedan od problema koji žele istaknuti jest pecanje uz obalu i izvlačenje morskih životinja iz mora. Pecanje uz obalu u vrijeme turističke sezone te ribe i ostale morske životinje koje polako umiru na suncu na našim plažama i obalama mučni su prizori. Također, ne treba smetnuti s uma i sigurnost kupača i plivača koji se znaju uplesti ili zakvačiti za udice tijekom plivanja i ronjenja. To je nešto što se može i treba promijeniti.
Osim što se na Jadranu ne može loviti bez posebne dozvole izdane od strane Uprave za ribarstvo, Pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru (članak 6. stavak 4.) dodatno omogućuje lokalnoj samoupravi da u potpunosti zabrani ribolov na takvim lokacijama, a Prijatelji životinja ih žele potaknuti da idu u tom smjeru.
Osvrću se i na činjenicu da je u Sredozemlju zbog kočarenja i izlova riba u posljednjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni upravo u Jadranskome moru s gubitkom od pola populacije.
Iako su poneke mreže napravljene za hvatanje određene vrste ribe ili rakova, u mrežama pridnenih koća se nalazi apsolutno sve što im se nađe na putu, od dupina, riba, rakova, morske vegetacije, trpova, zvjezdača, školjaka, koralja, ostalih morskih sisavaca i morskih kornjači uključujući ugrožene i zaštićene životinjske vrste. Posljednjih 65 godina koćarice s pridnenim koćama su odbacile preko 400 milijuna tona životinja koje nisu bile namijenjene ulovu bilo u mrtvom ili umirućem stanju.
Prijatelji životinja mole sve i da potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća na www.zabranimo-koce.net. Peticija će se također moći potpisati na predstojećem 16. ZeGeVege festivalu koji će se održati 6., 7. i 8. rujna na Europskom trgu u Zagrebu od 9 do 21 sati.
Zaključuju da građani također individualno mogu pridonijeti zaštiti i poštivanju našega mora tako što neće sudjelovati u rekreacijskom i sportskom ribolovu te time što će barem smanjiti jesti ribe i ostale njegove stanovnike, ako već ne u potpunosti izbaciti iz prehrane.
Više informacija o kampanji „Poštujmo život u moru” može se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.
-
Društveni skenerprije 2 tjednaGradska knjižnica Požega | Predavanje Marka Doboša ― Lišaji – evolucija suradnje |
-
Društveni skenerprije 3 tjednaZagreb Film Festival 2026: filmovi o odgovornosti, solidarnosti i granicama tolerancije
-
Glazbaprije 3 tjednaThe Witcher in Concert prvi put stiže u Zagreb uz glazbu iz kultne igre
-
Društveni skenerprije 3 tjedna„Tadijine jeseni” – poziv na VIII. književnu manifestaciju
-
Urednikov izborprije 3 tjednaOsijek dobiva prvi međunarodni festival povijesnog i arheološkog filma
-
Društveni skenerprije 3 tjednaTranshumanca pred UNESCO-om: može li sezonsko stočarstvo postati zajednička europska baština?
-
Filmprije 4 tjednaDioklecijan stiže na veliko platno: zašto je Posljednji rimski bog jedan od događaja jeseni
-
Putovanjaprije 3 tjednaAdvent Zagreb 2026: šest tjedana blagdanske atmosfere, baštine i zimskih okusa
