Znanstvenici proučavaju rast urbanih šuma diljem SAD-a

Posljednjih godina u Sjedinjenim Državama provode se kampanje sadnje drveća, posebice u gradovima, kao dio napora za ublažavanje klimatskih promjena.

Urbane šume mogu poboljšati kvalitetu zraka, stvoriti učinke hlađenja i osigurati zelene površine za rekreaciju na otvorenom, a istovremeno služe kao ekološko stanište. Još prošle godine US Forest Service najavio je kampanju vrijednu milijardu dolara za proširenje pristupa drveću i zelenim površinama u cijeloj zemlji, uključujući i gradove.

Ali nova studija koju je proveo Dartmouth otkriva da su neka područja unutar urbanih šuma u SAD-u možda sposobnija za prilagodbu na topliju klimu od drveća koje raste oko travnjaka gradskih kuća.

Koristeći prethodno objavljene podatke o projektu Nacionalne zaklade za znanost (NSF) iz šest gradova o tome kako su promjene u korištenju zemljišta učinile urbana područja sličnim—u Bostonu, Baltimoreu, Los Angelesu, Miamiju, Minneapolis-St. Paul i Phoenix, Arizona—istraživači su analizirali vrste drveća i grmlja u velikim javnim parkovima s prirodnim područjima koja su bila relativno neupravljana i stambenim dvorištima. Također su analizirali referentna mjesta koja predstavljaju izvorne ekosustave regije koji su zamijenjeni urbanim krajolicima. Svaki od gradova predstavlja drugačiji ekološki biom, odnosno zajednicu biljaka i životinja, u određenoj klimi.

Kada su istraživači usporedili vrste drveća u tri vrste korištenja zemljišta unutar svakog od gradova, otkrili su da su vrste u parkovima i prirodnim područjima otpornije na sušu i odražavaju veću domaću biološku raznolikost od onih u ljudskim dvorištima.

Većina vrsta drveća pronađenih u stambenim dvorištima ne samo da nisu autohtone, što može dovesti do invazije vrsta u prirodnim ekosustavima, nego su također slabo podnosile sušu i stoga možda neće moći preživjeti toplije temperature koje se očekuju u budućnosti.

Prethodno istraživanje pokazalo je da je približno 30% kopnene površine u SAD-u stambeno zemljište, što pokazuje da drveće posađeno u dvorištima čini veliki postotak drveća u urbanoj šumi.

Drveće u najtoplijim gradovima, Los Angelesu, Miamiju i Phoenixu, imalo je najviše vrsta s niskim kapacitetom korištenja vode uz tolerantnost na sušu. To je uključivalo rasprostranjene domaće vrste Cornus florida (cvjetni svibnjak) i Magnolia grandiflora (južna magnolija) te neautohtone vrste, također poznate kao unesene vrste, Pyrus calleryana (cvjetna kruška) i Schinus terebinthifolius (brazilska paprika).

“Moramo razumjeti karakteristike koje ljudi traže kada biraju drvo koje će posaditi u svom dvorištu, tako da se mogu stvoriti obrazovne platforme i poticaji koji će pomoći ljudima da se uključe u sadnju drveća koje bi svima nama bilo od koristi i koje bi se potencijalno prilagodilo budućim klimatskim promjenama”, tvrde znanstvenici.