Dijamant iz 660 kilometara ispod Zemljine površine otkriva okoliš bogat vodom

Duboko ispod površine našeg svijeta, daleko izvan našeg dosega, zagonetni procesi melju i valjaju se. S vremena na vrijeme, Zemlja izbacuje tragove njihove prirode: sićušne dijamante u kojima su čestice rijetkih minerala. Iz ovih sićušnih fragmenata možemo prikupiti sitnice informacija o unutrašnjosti našeg planeta.

Dijamant koji je nedavno iskopan u rudniku dijamanata u Bocvani upravo je takav kamen. Prožet je nedostacima koji sadrže tragove ringwoodita, feroperiklaza, enstatita i drugih minerala koji sugeriraju da je dijamant nastao 660 kilometara (410 milja) ispod Zemljine površine.

Štoviše, oni sugeriraju da je okoliš u kojem su nastali – razdjelnica između gornjeg i donjeg plašta nazvana diskontinuitet od 660 kilometara (ili, jednostavnije, prijelazna zona) – bogata vodom.

“Pojava ringwoodita zajedno s vodenim fazama ukazuje na vlažno okruženje na ovoj granici”, piše tim istraživača predvođen fizičarem minerala Tingtingom Guom s Gemološkog instituta New Yorka i Sveučilišta Purdue.

Većina Zemljine površine prekrivena je oceanom. Ipak, s obzirom na tisuće kilometara između površine i jezgre planeta, oni su jedva lokva. Čak je i na najdubljoj točki ocean debljine samo 11 kilometara (7 milja), od vrhova valova do dna.

Međutim, budući da ne možemo sići dolje, moramo čekati da dokaz vode dođe do nas, kao što se događa u obliku dijamanata koji tvore kristalne kaveze na ekstremnoj vrućini i pritisku. Dokazi o vodi u prijelaznoj zoni pronađeni su i prije, ali ti dokazi nisu bili dovoljni da se procijeni koliko vode ima dolje. Je li to bilo slučajno uključivanje iz malog, lokaliziranog džepa vode ili je dolje ogroman bazen?