Olimpijcima su potrebne pauze kako bi uravnotežili ‘identitet sportaša’ s vlastitim identitetom

U sportskoj psihologiji se često kaže da elitni sportaši imaju dva identiteta – identitet “ja” (tko su oni općenito) i identitet “sportaša” (tko su kao natjecatelji).

Istraživanje je pokazalo da intenzitet elitnog sporta čini da atletski identitet postaje natjecateljeva ahilova peta. Možda osjećaju da je ljudima stalo samo do sportaša, a ne do osobe koja je naporno radila da postane sportaš.

To je još više istinito u modernom sportu, gdje je atletsko ja brend. Osjećaj vlastite vrijednosti koji se u potpunosti oslanja na optimalnu izvedbu nije održiv. Kada sportaši počnu razmišljati na ovaj način, riskiraju da izgore.

Sportaši visokog profila sve češće uzimaju pauzu od natjecanja. Neki su to učinili posebno zbog mentalnog zdravlja, poput Simone Biles , Naomi Osake i Michaela Phelpsa.

Drugi zbog kombinacije fizičkih i psihičkih razloga, poput Rogera Federera, Lewisa Hamiltona, Virata Kohlija, Emme Raducanu i Rafaela Nadala.

Neki navijači podržavaju ovu odluku, dok je drugi osuđuju. Ali odmor je važan dio oporavka.

Oporavak je ono što se događa kada se odmorite od natjecanja. Odmor omogućuje fizički oporavak, poput obnavljanja mišića, obnavljanja energije, smanjenja upale, hidratacije i odgovarajućeg sna.

Također omogućuje mentalni oporavak, na primjer, smanjenjem kognitivnog opterećenja, smanjenjem hormona stresa, poboljšanjem emocionalne regulacije i podržavanjem neuroplastičnosti (sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava s iskustvom) i psihološke odvojenosti.

Sportaši se suočavaju s mnogim nedaćama u svojim karijerama. Tijekom tog vremena razvijaju “resurse otpornosti” kako bi formirali neku vrstu filtra koji smanjuje učinak nevolje. Što su ti resursi otpornosti jači, to je sportaš manje pogođen punom snagom nedaća. Međutim, ponekad ti resursi budu iscrpljeni. Važno je odvojiti se od očiju javnosti, odmoriti se i obnoviti ih.