Okus djetinjstva stvara se u utrobi: Znanstvenici otkrili nevjerojatan način kako da djeca zavole povrće

Borba s mališanima oko tanjura punog brokule ili kelja mogla bi postati stvar prošlosti. Najnovije istraživanje pokazuje da ključ zdravih prehrambenih navika kod djece leži u razdoblju prije nego što uopće dođu na svijet.

Nagovaranje djece da jedu povrće jedan je od najvećih i najiscrpljujućih izazova s kojima se roditelji širom svijeta svakodnevno suočavaju. Međutim, nova znanstvena studija sugerira da bi rješenje ovog problema moglo biti znatno jednostavnije nego što se mislilo, ali zahtijeva planiranje unaprijed. Znanstvenici su otkrili da trudnoća predstavlja idealno, primarno vrijeme za oblikovanje dječjeg ukusa, te da ono što majka jede u trećem tromjesečju izravno utječe na to hoće li dijete kasnije u životu odbijati ili s radošću konzumirati zdrave namirnice.

Istraživanje koje je predvodio tim psihologa sa Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji otkrilo je da su djeca, čije su majke tijekom kasne trudnoće konzumirale specifično povrće, pokazala znatno manji otpor i manje negativnih reakcija prema mirisu i okusu tog istog povrća u dobi od tri godine.

Od amnionske tekućine do sjećanja u djetinjstvu

Ljudski fetus razvija osjetila okusa i mirisa već oko 28. tjedna trudnoće. U tom razdoblju, nerođeno dijete počinje gutati i udisati amnionsku tekućinu (plodovu vodu) u kojoj se nalaze molekule aroma iz hrane koju majka konzumira, a koje do bebe stižu preko posteljice.

Znanstvenici su u ranijoj fazi ovog istraživanja (2022. godine) koristili naprednu 4D ultrazvučnu tehnologiju kako bi snimili grimase fetusa u 32. i 36. tjednu trudnoće, neposredno nakon što su majke uzele kapsule s koncentriranim prahom kelja ili mrkve. Rezultati su tada bili zapanjujući: bebe čije su majke uzele mrkvu pravile su „nasmijana lica“, dok su one čije su majke uzele gorči kelj pravile „plačna lica“.

Međutim, ključno pitanje na koje je ova nova studija odgovorila bilo je – ostavlja li to rano uvjetovanje trajan trag?

Rezultati nakon tri godine

Kada su djeca iz eksperimenta navršila tri godine, istraživači su testirali njihove reakcije. Pred njih su stavljeni jastučići natopljeni mirisima mrkve i kelja, a njihove spontane reakcije lica pažljivo su snimane kamerom.

Analiza je pokazala da su trogodišnjaci pokazali znatno manje negativnih grimasa prema onom povrću kojemu su bili izloženi dok su još bili u maternici. Iako je gorki kelj općenito izazvao više negodovanja kod svih mališana, djeca čije su majke jele kelj u trudnoći imala su daleko blaže i tolerantnije reakcije na njegov miris u usporedbi s djecom koja se s njim nisu susrela u utrobi.

“Ono što vidimo protokom vremena jest da su djeca i dalje naklonjenija povrću kojemu su bila izložena u majčinom trbuhu”, objašnjava dr. Nadja Reissland, profesorica i psihologinja sa Sveučilišta Durham. “Na temelju ovoga možemo zaključiti da izloženost određenoj aromi u kasnoj trudnoći rezultira dugotrajnim pamćenjem okusa ili mirisa, što potencijalno oblikuje preferencije djeteta godinama nakon rođenja.”

Lekcija za roditelje: Bez skrivanja i odustajanja

Ovo otkriće baca potpuno novo svjetlo na razvoj prehrambenih navika i nudi preventivnu strategiju protiv pretilosti i kroničnih bolesti u kasnijem životu. Stručnjaci naglašavaju da taktike poput “skrivanja” povrća u voćne kašice ili brzu hranu često ne daju dugoročne rezultate jer dijete tako ne uči prepoznati i tolerirati prirodan, ponekad gorak okus povrća.

Nasuprot tome, rana izloženost – počevši od prenatalnog razdoblja, pa preko majčinog mlijeka i prvih čvrstih obroka – stvara neku vrstu “biološke bliskosti” s okusom.

Znanstvenici poručuju budućim majkama da raznolika i povrćem bogata prehrana tijekom trudnoće nije važna samo zbog trenutnog unosa vitamina, već predstavlja i prvi, najvažniji korak u edukaciji dječjeg nepca. Ako želite da vaše dijete za nekoliko godina bez plača jede brokulu, kelj ili mrkvu, pravo vrijeme da ih stavite na svoj tanjur je upravo sada.