Ekologija
COP31 u Antalyji ulazi u odlučujući tjedan: pregovori zapeli na fosilnim gorivima i financiranju
Klimatski pregovori u Antalyji ulaze u najosjetljiviju fazu, između zahtjeva za bržim prijelazom i pitanja tko će financirati tranziciju.
COP31 u Antalyji ulazi u odlučujući tjedan bez jednostavnog odgovora na pitanje koliko su vlade spremne svoje javne pozive pretvoriti u provedive obveze. Konferencija u Turskoj traje od 9. do 20. studenoga 2026., a nakon prvih govora i ulaska u pregovaračku fazu u središtu su dva povezana spora: hoće li se u završni tekst snažnije ugraditi prijelaz s fosilnih goriva i tko će platiti klimatsku tranziciju, prilagodbu i štete.
Türkiye je domaćin i predsjedava konferencijom, dok je Murat Kurum nominiran za predsjednika COP31. Formalne pregovore vodi Australac Chris Bowen. Podjela političkog domaćinstva i pregovaračkog vodstva neuobičajena je, ali je važna jer pokazuje koliko je klimatska diplomacija istodobno pitanje povjerenja, geopolitike i procedure.
Prvi spor: što znači prijelaz
Mala otočna država traže brže smanjenje emisija jer njihove obale i gospodarstva već osjećaju posljedice zagrijavanja. Europski čelnici podržavaju širenje elektrifikacije, dok zemlje u razvoju traže više novca za promjenu energetskog sustava. Proizvođači fosilnih goriva, s druge strane, brane nastavak uporabe nafte, plina i ugljena.
Reutersovo izvještavanje s konferencije pokazalo je koliko su ti stavovi udaljeni. Venezuela je na COP31 naglasila suvereno pravo na jačanje naftne industrije. Takva poruka izravno se suprotstavlja pozivima da se potrošnja fosilnih goriva smanjuje brže i da se javni novac usmjeri prema čistoj energiji.
Sukob nije samo moralni. Svaka formulacija u konačnoj odluci može postati politički signal investitorima, regulatorima i nacionalnim vladama. Ali signal nije isto što i obvezujući plan. Nakon COP30 nije dogovorena jasna mapa puta za napuštanje fosilnih goriva, pa ostaje otvoreno hoće li Antalya donijeti formalnu odluku, političku deklaraciju ili samo nastavak konzultacija.
Drugi spor: novac
Zemlje u razvoju na konferenciju dolaze s argumentom da ne mogu same financirati tranziciju koju su bogatije zemlje desetljećima gradile. Potreban im je novac za smanjenje emisija, prilagodbu na klimatske promjene i posljedice šteta koje više nije moguće izbjeći.
Pregovori o klimatskom financiranju nastavljaju provedbu novog kolektivnog kvantificiranog cilja dogovorenog na COP29. Na stolu je i mogući nastavak poziva na utrostručenje financiranja prilagodbe te način rada novog programa posvećenog klimatskom novcu.
Važno je i kako novac dolazi. Bespovratna sredstva ne stvaraju isti pritisak na javne proračune kao zajmovi. Ako se prilagodba financira novim zaduživanjem zemalja koje već plaćaju obnovu nakon poplava, suša i oluja, tranzicija može produbiti nejednakost umjesto da je smanji.
Što odlučuje završnica
Do kraja konferencije treba pratiti nekoliko konkretnih stvari. Prva je jezik o fosilnim gorivima i hoće li sadržavati rokove ili samo opću podršku. Druga je struktura financiranja i tko će novac osigurati. Treća je odnos između obećanja čelnika i konsenzusa svih država, jer završni dokument ne nastaje zbrajanjem govora nego pregovorima o svakoj formulaciji.
Na dan kada se o konferenciji izvještava nema potvrđenog konačnog teksta. Zato nije precizno tvrditi da je COP31 već propao, kao što nije precizno ni proglašavati uspjeh prije završetka. Točnije je govoriti o ozbiljnom zastoju oko pitanja koja određuju hoće li klimatska diplomacija prijeći iz ciljeva u provedbu.
COP31 će se na kraju mjeriti onim što ostane nakon konferencijske pozornice. Ako se usuglasi jači jezik o fosilnim gorivima, konkretniji pristup financiranju i jasnija odgovornost za provedbu, Antalya može proizvesti pomak. Ako ostanu samo opći pozivi, konferencija će potvrditi već poznati jaz između hitnosti klimatske znanosti i sporosti političkih odluka.
-
Društveni skenerprije 3 tjednaKulturni vikend pred nama: od Amadeusa uživo do riječke Pepeljuge
-
Putovanjaprije 3 tjednaZračne luke 2026: umjetna inteligencija više nije dodatak, nego nova infrastruktura putovanja
-
Društveni skenerprije 3 tjednaPredavanje „Jordan: između Biblije i arheologije“
-
Društveni skenerprije 3 tjednaZnanost izlazi iz knjige: kako je NSK 24. listopada pretvorio STEM u obiteljski doživljaj
-
Društveni skenerprije 4 tjednaTko plaća eksperiment? Vega Foundation mijenja uvjete za videoumjetnost
-
Putovanjaprije 4 tjednaSavez za zračne taksije u SAD-u: prvo infrastruktura, a letovi tek slijede
-
Glazbaprije 3 tjednaŠto se događa u Hrvatskoj od 23. do 25. listopada 2026.? Animacija, kazalište i cirkus među potvrđenim izborima
-
Filmprije 4 tjedna„Herojima slava“: dokumentarac koji ukrajinski otpor promatra kroz dva života
