Povežite se s nama

Ekologija

Global Carbon Budget 2026: mali pad fosilnih emisija nije još klimatski preokret

Fosilne emisije CO₂ u 2026. mogle bi pasti 0,4 posto, no riječ je o preliminarnoj projekciji. Ukupne emisije, kad se uračunaju promjene korištenja zemljišta, mogle bi dosegnuti novi rekord.

Objavljeno

-

Global Carbon Budget 2026: mali pad fosilnih emisija nije još klimatski preokret — naslovna slika

Globalne emisije CO₂ iz fosilnih goriva i proizvodnje cementa u 2026. mogle bi se smanjiti za 0,4 posto, na 38,2 milijarde tona. No riječ je o projekciji, a ne konačnom obračunu: mogući raspon seže od pada od 1,5 posto do rasta od 0,6 posto. Uz to, emisije povezane s promjenama korištenja zemljišta rastu, pa bi ukupne emisije mogle dosegnuti rekordnih 43,3 milijarde tona. Zato mali očekivani pad fosilnih emisija nije isto što i siguran, trajan klimatski preokret.

Što mjeri Global Carbon Budget

Global Carbon Budget godišnja je procjena globalnih tokova ugljikova dioksida. Njegovo 21. izdanje, objavljeno 10. studenoga 2026., izradio je međunarodni tim od više od 140 znanstvenika iz više od 90 institucija. Procjena daje pregled izvora emisija i načina na koji se one mijenjaju.

Jedna od ključnih kategorija su emisije iz fosilnih goriva i proizvodnje cementa. U nju ulaze emisije nastale izgaranjem ugljena, nafte i prirodnog plina te proizvodnjom cementa. Druga kategorija obuhvaća promjene korištenja zemljišta, primjerice krčenje šuma i požare tresetišta. Zbroj tih dviju kategorija daje širu sliku ukupnih emisija CO₂ povezanih s ljudskim djelovanjem.

Za 2026. procjena predviđa 38,2 milijarde tona iz fosilnih izvora i cementa, odnosno 0,4 posto manje nego 2025. Međutim, takva se brojka još može promijeniti. Raspon neizvjesnosti uključuje i mogućnost da se umjesto pada zabilježi rast od 0,6 posto. Važno je stoga razlikovati procijenjeni smjer od potvrđenog ishoda.

Pad nije jednak u svim gorivima

Ukupna fosilna projekcija skriva različita kretanja pojedinih energenata. Emisije iz nafte trebale bi pasti 1,9 posto, a one iz prirodnog plina 0,3 posto. Nasuprot tome, emisije iz ugljena projiciraju se u porastu od 0,6 posto. Pad nafte najviše pridonosi očekivanom smanjenju, ali ne pokazuje da su se sva fosilna goriva počela povlačiti istom brzinom.

Advertisement

Dio pada potrošnje nafte povezuje se s energetskim šokom i poremećajima opskrbe nakon rata s Iranom. To je bitna razlika: smanjenje potaknuto poremećajem ili nestašicom nije isto što i planska i dugoročna zamjena fosilnih goriva čistim izvorima energije. Takav kratkotrajan pad sam po sebi ne jamči da će emisije nastaviti silaziti.

U projekciji se smanjenja očekuju u više velikih gospodarskih područja. Fosilne emisije Kine trebale bi pasti 0,9 posto, SAD-a 1,3 posto, Europske unije 1,5 posto, a Japana 1 posto. Indija je iznimka među navedenima: ondje se očekuje rast od 4,4 posto. Globalni prosjek tako objedinjuje različite putanje, a ne jedinstven trend koji vrijedi za svaku zemlju.

Ukupne emisije mogle bi postaviti rekord

Kad se emisijama iz fosilnih goriva i cementa pribroje promjene korištenja zemljišta, očekivani rezultat za 2026. iznosi 43,3 milijarde tona CO₂. Za 2025. procjena iznosi 42,8 milijardi tona. Dakle, unatoč mogućem blagom smanjenju fosilnih emisija, ukupne emisije mogle bi porasti i dosegnuti rekord.

Rast emisija iz zemljišta povezuje se s požarima tresetišta i degradacijom šuma u jugoistočnoj Aziji. Tresetišta su tla bogata djelomično razgrađenom organskom tvari; kad gore, ugljik pohranjen u njima prelazi u atmosferu kao CO₂. Degradacija šuma također znači da se mijenja količina ugljika koja ostaje pohranjena u vegetaciji i tlu.

To objašnjava zašto jedan povoljan pokazatelj ne može zamijeniti pogled na cjelinu. Fosilne emisije mogu pasti, a ukupni zbroj istodobno rasti zbog promjena na zemljištu. Ujedno, projiciranih 43,3 milijarde tona ostaje procjena, a ne konačan podatak za cijelu 2026. godinu.

Advertisement

Čista energija pokriva dio nove potražnje

Solarna i vjetroenergija te električna vozila zajedno pokrivaju oko dvije trećine rasta potražnje za energijom. To znači da se dio dodatne potrebe za energijom zadovoljava tehnologijama koje ne izgaraju ugljen, naftu ili plin. Njihov učinak raste, ali još nije dovoljan da bi se globalne emisije pouzdano smanjivale iz godine u godinu.

Procijenjene emisije koje su solarna i vjetroenergija izbjegle porasle su s približno 0,28 milijardi tona CO₂ u 2010. na 4,1 milijardu tona u 2025. Za 2026. projicira se oko 4,6 milijardi tona. „Izbjegnute emisije” procjenjuju koliko bi se CO₂ emitirao da se dio energije proizvedene suncem i vjetrom dobivao iz drugih izvora. To je usporedba sa zamišljenim scenarijem, a ne dodatno smanjenje koje se može pribrojiti izravno izmjerenom padu fosilnih emisija.

Podaci upućuju na promjenu strukture energetskog sustava, ali ne i na to da je ta promjena već dovoljna. Za trajan pad emisija potrebno je brže povećavati kapacitete čiste energije, baterija i elektrifikacije. Elektrifikacija znači zamjenu uređaja i procesa koji izravno troše fosilna goriva električnim alternativama, uz uvjet da se i sama električna energija sve više proizvodi iz čistih izvora.

Preostali prostor za 1,5 stupanj

Preostali proračun ugljika za ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C procijenjen je na oko 150 milijardi tona CO₂. U tom kontekstu „proračun” ne znači količinu novca, nego približnu ukupnu količinu CO₂ koja se još može emitirati, prema procjeni, a da cilj ostane ostvariv. Pri sadašnjoj stopi emisija taj bi se preostali prostor potrošio za manje od četiri godine.

To je pokazatelj ograničenog vremena i prostora za daljnje emisije, ali nije precizan rok koji bi sam po sebi određivao točan ishod. Projekcije emisija i preostalog proračuna nose neizvjesnost. Ipak, omjer između približno 150 milijardi tona i sadašnje godišnje emisije pokazuje koliko je velik jaz između sadašnjeg smjera i potrebe za brzim smanjenjem.

Advertisement

Koncentracija CO₂ u atmosferi trebala bi 2026. dosegnuti 427,7 dijelova na milijun, odnosno ppm. To je oko 54 posto iznad predindustrijske razine. Ppm označava broj molekula CO₂ na milijun molekula zraka. Atmosferska koncentracija nije isto što i godišnje emisije: ona odražava nakupljanje ugljikova dioksida u atmosferi kroz vrijeme.

Zašto je potreban oprez u tumačenju

Pad od 0,4 posto dovoljno je malen da ga treba promatrati zajedno s procjenom nesigurnosti. Budući da raspon uključuje i blagi rast, još nije moguće tvrditi da su fosilne emisije u 2026. sigurno pale. Čak i ako se projicirani pad potvrdi, jedan podatak za jednu godinu ne dokazuje da je postignut vrhunac nakon kojega slijedi trajno smanjenje.

Treba razlikovati i uzrok pada od njegova učinka. Smanjenje potaknuto poremećajima u opskrbi naftom ne daje istu sigurnost kao trajna promjena energetskog sustava. Istodobno, rast emisija iz korištenja zemljišta pokazuje da se klimatska bilanca ne može procjenjivati samo prema potrošnji goriva.

Znanstvena poruka zato nije da je klimatska kriza riješena. Podaci upućuju na to da solarna i vjetroenergija te električna vozila već pokrivaju znatan dio rasta potražnje i da neke zemlje smanjuju emisije uz gospodarski rast. No promjena još nije dovoljno snažna da bi globalne emisije uvela u stabilan silazni trend. Mali projicirani pad važan je kao mogući znak pomaka, ali nije dokaz preokreta.

Što brojke znače za klimatski smjer

Global Carbon Budget 2026. istodobno pokazuje napredak i ograničenja tog napretka. Čiste tehnologije izbjegavaju sve veće količine emisija, a fosilne emisije mogle bi prvi put u kratkom roku blago pasti. No ugljen i dalje raste, Indija bilježi snažan projicirani porast, emisije iz zemljišta podižu ukupni zbroj, a koncentracija CO₂ nastavlja se povećavati.

Advertisement

Važnost teme leži upravo u toj razlici između obećavajućeg signala i potvrđenog trenda. Ako se mali pad zamijeni za klimatski preokret, lako je previdjeti koliko je još potrebno učiniti. A ako se zanemari rast čiste energije, gubi se uvid u to da se energetski sustav doista mijenja. Ključno je da se taj pomak ubrza i pretvori u dugotrajan pad ukupnih emisija, a ne da ostane kratka oscilacija unutar dugoročnog rasta.

Advertisement
Advertisement

Urednikov izbor

Advertisement Cyberfolks web hosting

Najčitanije