Jeste li ikada imali taj čudan osjećaj da ste već iskusili istu situaciju, iako je to nemoguće?
Ponekad se čak može činiti da ponovno proživljavate nešto što se već dogodilo. Ovaj fenomen, poznat kao déjà vu, dugo je zbunjivao filozofe, neurologe i pisce.
Počevši od kasnih 1800-ih, počele su se pojavljivati mnoge teorije o tome što bi moglo uzrokovati déjà vu, što na francuskom znači “već viđeno”.
Ljudi su mislili da to možda proizlazi iz mentalne disfunkcije ili možda neke vrste moždanog problema. Ili je to možda bilo privremeno štucanje u inače normalnom radu ljudskog pamćenja. No tema je tek nedavno dosegla područje znanosti.
Početkom ovog tisućljeća, znanstvenik po imenu Alan Brown odlučio je napraviti pregled svega što su istraživači napisali o déjà vu do tog trenutka.
Mnogo toga što je mogao pronaći imalo je paranormalni okus, povezano s nadnaravnim – stvarima poput prošlih života ili psihičkih sposobnosti. Ali također je pronašao studije koje su anketirale obične ljude o njihovim déjà vu iskustvima.
Iz svih tih radova, Brown je uspio prikupiti neka osnovna otkrića o fenomenu déjà vu.
Na primjer, Brown je utvrdio da otprilike dvije trećine ljudi doživi déjà vu u nekom trenutku svog života. Utvrdio je da je najčešći okidač déjà vu scena ili mjesto, a sljedeći najčešći okidač je razgovor.
Također je izvijestio o nagovještajima kroz jedno stoljeće medicinske literature o mogućoj povezanosti između déjà vu i nekih tipova napadaja u mozgu.
Brownova recenzija dovela je temu déjà vu u područje više mainstream znanosti, jer se pojavila u znanstvenom časopisu koji znanstvenici koji proučavaju kogniciju obično čitaju, ali i u knjizi namijenjenoj znanstvenicima. Njegov je rad poslužio kao katalizator za znanstvenike da osmisle eksperimente za istraživanje déjà vu.
Temeljni uzrok iskustva déjà vu mogao bi biti taj da raspored scene, uključujući smještaj namještaja i određenih predmeta u prostoru, ima isti raspored kao druga scena koju ste doživjeli u prošlosti.
Vjerojatnije je da će se déjà vu dogoditi kada su ljudi bili u sceni koja je sadržavala isti prostorni raspored elemenata kao ranija scena koju su gledali, ali je se nisu sjećali.
Ovo istraživanje sugerira da jedan od čimbenika koji pridonosi déjà vu može biti prostorna sličnost novog prizora s onim u sjećanju kojeg se trenutno ne uspijeva svjesno prizvati u sjećanje.
Međutim, to ne znači da je prostorna sličnost jedini uzrok déjà vu. Vrlo je vjerojatno da mnogi čimbenici mogu pridonijeti onome što prizor ili situaciju čini poznatom. U tijeku su daljnja istraživanja kako bi se ispitali dodatni mogući čimbenici u igri ovog tajanstvenog fenomena.
