Ove misteriozne gljive pripadaju potpuno novoj grani na stablu života

Neke od najčudnijih gljiva na Zemlji, uključujući vrste lišajeva, mikoriznih i simbiota insekata, nikad se nisu baš uklapale u naše trenutno stablo života.

Ali nova genetska analiza otkrila je da unatoč ekstremnim razlikama između ovih čudaka, one zapravo pripadaju jednoj potpuno novoj grani koja se rastala od drugih gljiva prije više od 300 milijuna godina.

“Volim misliti o njima kao o kljunaru i ehidni u svijetu gljiva”, kaže mikolog sa Sveučilišta Alberta Toby Spribille, zbog osebujnih osobina gljiva.

Neki žive s algama ili cijanobakterijama kako bi formirali složeni organizam koji svi poznajemo kao lišajeve. Te se gljive oslanjaju na svog simbiotskog partnera za primanje ugljikohidrata iz fotosinteze, dok gljive zauzvrat opskrbljuju alge ili cijanobakterije vlagom i hranjivim tvarima iz okoliša. Druge, poput pripadnika klase jezivih gljiva zemljanih jezičaca ( Geoglossaceae ), žive neovisno, ližući zrak ravno s tla svojim tamnim žljebastim plodnim glavicama.

Dok vrste kao što je Symbiotaphrina buchneri također žive u obostrano korisnom odnosu, u ovom slučaju s kukcem ( Stegobium paniceum ) – opskrbljujući insekte vitaminima B u zamjenu za dom unutar kukca kroz sve faze njegovog životnog ciklusa.

Biolog sa Sveučilišta Alberta David Díaz-Escandón i njegovi kolege sekvencirali su i analizirali genome 30 različitih vrsta gljiva iz devet različitih zemalja diljem svijeta.

Rezultati sugeriraju da bi 600 vrsta gljiva, prethodno raspoređenih u sedam različitih klasa, sve zajedno trebalo pripadati istoj evolucijskoj grani, nazvanoj Lichinomycetes. Budući da je razred Lichinomycetes bio najstariji naziv u skupini, istraživači su ga odlučili koristiti kao novu kategoriju. Jedna od ključnih karakteristika lihinomiceta je njihov stvarno mali genom. Ovo može objasniti zašto se veliki udio njih oslanja na simbiotske odnose s drugim vrstama kako bi preživjeli, sugeriraju istraživači.