Svemir
Riješena misterija ‘marskotresa’ 2022. – evo zašto se planet tresao 6 sati, a to nije bio meteorit
Veliki seizmički događaj na Marsu, koji je potresao planet šest sati i imao magnitudu od 4,7, objasnio je globalni tim znanstvenika predvođen Sveučilištem u Oxfordu. Znanstvenici su otkrili da ‘potres na Marsu’, nazvan ‘S1222a’, nije uzrokovan udarom meteorita kako su isprva sumnjali, već oslobađanjem ogromnih tektonskih stresova unutar planeta.
‘Marskotres’ — seizmički događaji zabilježeni na Marsu — detektirao je NASA-in lander InSight 4. svibnja 2022. Seizmički signal nalikovao je signalu udara meteoroida, pa je tim tražio novi udarni krater na površini Marsa.
Za to je dr. Benjamin Fernando sa Sveučilišta u Oxfordu zatražio pomoć svih svemirskih agencija koje imaju misije u orbiti oko Marsa, uključujući Europsku svemirsku agenciju, Kinesku nacionalnu svemirsku agenciju, Indijsku organizaciju za istraživanje svemira i Svemirsku agenciju Ujedinjenih Arapskih Emirata .
Bila je to suradnja bez presedana koja je uključivala skeniranje ogromnog područja Marsa, ekvivalentnog 144 milijuna četvornih kilometara.
Međutim, nakon mjeseci potrage tim nije pronašao nikakve dokaze o novom krateru. Znanstvenici su zaključili da su ‘marščanski potres’ uzrokovali geološki procesi, koji su vjerojatno tektonskog podrijetla.
-
Društveni skenerprije 2 tjednaPrva najava 18. ZeGeVege festivala
-
Glazbaprije 3 tjednaLisinski: Otputujte u Disneyjeve čarobne svjetove
-
Kazališteprije 3 tjednaHrvatsko narodno kazalište u Zagrebu zaključilo sezonu 2025./2026. dodjelom godišnjih nagrada i velikim koncertom na otvorenome
-
Putovanjaprije 1 tjedanEksplozivni parazit hara Amerikom: Širi se zaraza koja uzrokuje teški proljev
-
Društveni skenerprije 3 tjednaKoncert Bluvinila, performans s vatrom i predstava za djecu ove subote na Festivalu Stari plac u Dubravi
-
Knjigeprije 3 tjednaNe! Je moć – Aljoša Bagola
-
Knjigeprije 3 tjednaCamilla Läckberg: Brončani snovi
-
Knjigeprije 3 tjednaNovo vrijedno izdanje: ‘Hadrijan Franjo Borak – Tomislav Janko Šagi-Bunić. Korespondencija 1947. – 1979.’
