Za ljude u jugoistočnoj Australiji proljeće znači upijanje sunca i vraćanje razine vitamina D na početnu razinu. Ali nismo jedini koji će se vjerojatno sunčati. I zmije izlaze napolje.

Nalet viđanja zmija u južnim državama tijekom proljeća nije ništa novo. Zmije izlaze iz svojih zimskih skrovišta kada vrijeme postane toplije. Ali ljudi često pitaju: hoće li klimatske promjene dovesti do više susreta s našim ljuskavim susjedima?

Dokazi sugeriraju da bi klimatske promjene mogle natjerati zmije da ranije izađu iz skrovišta. Ali također je vjerojatno da će dugoročno uzrokovati smanjenje ili pomicanje populacije, jer se zmije prilagode novim uvjetima.

Zmije su “ektotermne”. To znači da njihova unutarnja tjelesna temperatura ovisi o okolini i varira tijekom dana i godišnjeg doba. Ljudi su, s druge strane, endotermi. Održavamo konstantnu tjelesnu temperaturu oko 37°C.

Mnoge zmije preferiraju nižu tjelesnu temperaturu od 28-32°C. Vrste s hladnijom klimom vole zadržati svoje tijelo još hladnijim. Ali čak ni tada nisu baš “hladnokrvne”.

Osim ako nije jako vruće, zmije moraju potjerati toplinu čim se probude. To im omogućuje da brzo podignu svoju tjelesnu temperaturu na optimalnu razinu kako bi mogli obavljati svoju dnevnu ili noćnu rutinu. Ne mogu se rashladiti dahtanjem ili znojenjem, pa se moraju skloniti od vrućine ako je prevruće.

Australija će se vjerojatno zagrijati do 5°C do kraja ovog stoljeća prema scenariju visokih emisija. Što bi to značilo za aktivnost zmija?

Kada su tjelesne temperature i aktivnost divljih tigrastih zmija mjerene u proljeće u Perthu, zmije su izašle iz skloništa tek kada su im tijela dosegla 16°C — pod uvjetom da nije padala kiša. Povećanje dnevnih temperatura značilo bi da ove tigraste zmije počinju (i završavaju) dane ranije. Također se mogu, barem u početku, pojaviti ranije tijekom sezone.

Studije diljem svijeta otkrile su da zmije postaju aktivne više dana u godini i da se više hrane kako prosječna dnevna temperatura raste.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA