Društveni skener
Zašto pad dolaska međunarodnih studenata mijenja budućnost američke znanosti
Broj međunarodnih studenata u SAD-u pada, a najviše se smanjuju novi upisi i prijave na doktorske programe. Posljedice za laboratorije, inovacije i buduće znanstvenike mogle bi se osjetiti tek nakon nekoliko godina.
Pad dolaska međunarodnih studenata u SAD nije samo pitanje sveučilišnih prihoda: on sužava dotok ljudi koji rade u istraživačkim laboratorijima i mogu postati budući znanstvenici, inženjeri i nastavnici. Službeni podaci za akademsku godinu 2025./26. pokazuju manje novih upisa i diplomanata, a preliminarni jesenski snapshot za 2026. bilježi daljnji pad. Posebno je važan pritisak na doktorske programe, gdje se međunarodne prijave smanjuju dok sveučilišta istodobno postaju opreznija u financiranju novih mjesta.
Ukupna brojka prikriva promjenu u dotoku
U 2025./26. na američkim visokoškolskim ustanovama studiralo je 1.146.163 međunarodnih studenata, tri posto manje nego godinu ranije. Činili su šest posto ukupne studentske populacije. Taj ukupan broj i dalje je velik, ali ne pokazuje sam po sebi koliko novih ljudi ulazi u sustav niti što se događa s budućim generacijama istraživača.
Broj novih međunarodnih studenata, odnosno onih koji su se prvi put upisali na konkretno američko sveučilište, smanjio se 18 posto, na 228.123. Ukupna brojka još uključuje studente upisane ranijih godina, pa promjenu u dolasku novih generacija ne odražava odmah. Posljedice se zato mogu pojaviti postupno, kako manje novih studenata napreduje prema diplomskom i doktorskom obrazovanju.
Najviše je pogođena diplomska razina: međunarodnih studenata bilo je 423.078, što je 13 posto manje. Pad na master studijima iznosio je 22 posto, dok je broj doktoranada u 2025./26. ipak porastao tri posto. Te brojke nisu proturječne: broj već upisanih doktoranada može rasti i kad se smanjuju prijave ili broj mjesta namijenjenih novoj generaciji.
Zašto je doktorat važan za proizvodnju znanja
Doktorat nije samo dulji oblik studiranja. U američkom modelu doktorandi rade s profesorima na izvornim istraživanjima, uče kako samostalno postaviti pitanje i provjeriti odgovor te često pomažu u nastavi laboratorijskih kolegija. Njihov rad može biti dio projekata u medicini, tehnologiji, poljoprivredi ili sigurnosti. Manje novih doktoranada stoga može značiti manje ljudi koji će nastaviti istraživanje, preuzeti nastavu ili mentorirati sljedeću generaciju.
Podaci za jesen 2026. s 55 istraživačkih sveučilišta pokazuju 15 posto manje primljenih doktoranada nego godinu ranije. Međunarodne prijave na doktorske programe pale su 21 posto, premda su domaće prijave porasle tri posto. Ipak, broj primljenih doktoranada smanjio se ukupno: veći interes domaćih kandidata nije bio dovoljan da nadoknadi smanjeni broj upisnih mjesta i financirani istraživački kapacitet.
Zašto se smanjuju i mjesta? Doktorandi često trebaju višegodišnje financiranje, a prosječni doktorat traje pet do šest godina. Kada je budućnost istraživačkih potpora neizvjesna, odjeli mogu ograničiti upis jer ne znaju mogu li studentu osigurati sredstva i podršku tijekom cijelog programa.
STEM područja izložena su većem pritisku
U 2025./26. čak 57 posto međunarodnih studenata studiralo je u STEM područjima, koja obuhvaćaju znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Najveće skupine bile su u matematici i računarstvu, s 286.168 studenata, te inženjerstvu, s 214.193. Zato pad međunarodnog upisa nije ravnomjerno raspoređen po svim studijima: može posebno pogoditi programe i laboratorije povezane s područjima u kojima se razvijaju nove tehnologije.
Među područjima rizika navode se umjetna inteligencija, kvantno računarstvo i napredno inženjerstvo. Neka su sveučilišta, prema podacima za doktorske programe, pauzirala upis ili odbila kvalificirane kandidate. To ne znači da je svako odbijeno mjesto automatski izgubljeno відкриття чи інновація: кількість вступників не є прямою мірою майбутніх відкриттів. Але менше фінансованих аспірантів може означати менше людей, які виконують дослідницьку роботу й передають знання наступним поколінням.
Jesenski snapshot pokazuje nastavak pada
Važno je razlikovati službene godišnje podatke od preliminarnog jesenskog snimka. Službeni podaci odnose se na cijelu akademsku godinu 2025./26. Preliminarni snapshot za jesen 2026. prikupio je odgovore više od 800 ustanova i opisuje početak akademske godine 2026./27., a ne konačan godišnji zbroj. U njemu je ukupan broj međunarodnih studenata manji devet posto, broj na diplomskoj razini 15 posto, a novi upisi također 15 posto.
Snapshot bilježi i promjenu kod OPT-a, odnosno privremenog rada nakon studija za studente s vizom F-1. U 2025./26. broj studenata na OPT-u porastao je 14 posto, na 335.785, no u jesenskom snimku za 2026. pao je šest posto, prvi put u pet godina. To je važno jer OPT može biti jedna od veza između obrazovanja i daljnjeg rada u SAD-u, premda sam pad ne govori što će svaki pojedini student učiniti.
Ustanove kao prepreke najčešće navode poteškoće u viznom postupku, putna ograničenja, odabir drugih zemalja i troškove. Zabrinutost se odnosi i na kašnjenja u obradi zahtjeva za OPT. To upućuje na više mogućih uzroka, a ne na jedan jedini: odluku o studiranju mogu oblikovati vize, cijena, pristup financiranju i konkurentske mogućnosti u drugim državama.
Vizne prepreke i istraživačko financiranje djeluju zajedno
Manji dolazak kandidata samo je dio problema. Neizvjesnost oko federalnog financiranja istraživanja može ograničiti broj doktoranada koje sveučilišta mogu primiti, čak i kada postoje zainteresirani i kvalificirani kandidati. Kada grantovi kasne ili se smanjuju, odjeli mogu odgoditi zapošljavanje i upis, a postojeći doktorandi mogu morati promijeniti temu ili mentora. Neki su zbog prekida financiranja produljili studij i više od godinu dana.
Ta dva pritiska međusobno se pojačavaju: manje kandidata dolazi do programa, a manje financiranih mjesta otvara se onima koji se prijave. Ne može se zato cijeli pad objasniti isključivo viznom politikom, niti ga je moguće svesti na financiranje. Kombinacija prepreka može oslabiti i početak istraživačkog puta, i sposobnost sveučilišta da nove doktorande uključi u laboratorije.
Ustanove navode i to, що майбутні студенти могли б обрати іншу країну, якщо доступ до OPT буде обмежено. Це не доводить, що кожен кандидат змінить напрямок, однак показує, що правила після завершення навчання можуть впливати на рішення ще до приїзду.
Gospodarski doprinos nije isto što i znanstveni učinak
Međunarodni studenti pridonijeli su američkom gospodarstvu s gotovo 56 milijardi dolara u 2025. To je važan pokazatelj razmjera, ali ne mjeri izravno koliko će se istraživanja provesti ili otkrića ostvariti. Znanstveni učinak treba promatrati kroz druge pokazatelje: broj novih doktoranada, financirana mjesta, kontinuitet laboratorijskog rada i broj ljudi koji će kasnije moći predavati ili voditi istraživanja.
Procjene mogućeg gospodarskog gubitka za jesen 2026. bile su projekcije, a ne konačni rezultati. Jedna je analiza predvidjela da bi do 111.000 manje studenata moglo značiti do 3,4 milijarde dolara manjeg doprinosa i gotovo 40.000 manje radnih mjesta. Te brojke ne treba poistovjećivati s preliminarnim snapshotom, niti ih predstavljati kao već ostvarene gubitke. One procjenjuju gospodarski učinak pod određenim pretpostavkama, a ne buduću znanstvenu proizvodnju.
Budućnost ovisi o cijelom putu do istraživanja
Međunarodni znanstveni talent ne ulazi u istraživački sustav jednim korakom. Put može početi prijavom i upisom, nastaviti se kroz diplomski studij i financirani doktorat, a zatim voditi prema radu u laboratoriju, akademiji ili industriji. Pad novih upisa i doktorskih prijava zato nije samo trenutna promjena u brojkama: riječ je o signalu da bi se buduća baza istraživača mogla suziti, osobito ako se nastave i financijska neizvjesnost i prepreke za dolazak.
To je važno jer se znanstveni kapacitet gradi godinama. Manje doktoranada danas ne znači automatski manje otkrića sutra, ali može značiti manje ljudi koji će ih tražiti, razvijati nove tehnologije i obrazovati sljedeće generacije. Za SAD, koji se natječe za stručnjake i istraživačke kapacitete s drugim državama, očuvanje tog puta nije samo pitanje sveučilišta: ono utječe na to gdje će se buduća znanost stvarati i tko će u njoj sudjelovati.
-
Društveni skenerprije 2 tjednaGradska knjižnica Požega | Predavanje Marka Doboša ― Lišaji – evolucija suradnje |
-
Izložbeprije 3 tjednaKustosica Sonja Švec Španjol velikom grupnom izložbom slavi 13 godina nezavisnog portala o umjetnosti PerceiveArt
-
Društveni skenerprije 3 tjednaZagreb Film Festival 2026: filmovi o odgovornosti, solidarnosti i granicama tolerancije
-
Glazbaprije 3 tjednaThe Witcher in Concert prvi put stiže u Zagreb uz glazbu iz kultne igre
-
Društveni skenerprije 3 tjedna„Tadijine jeseni” – poziv na VIII. književnu manifestaciju
-
Putovanjaprije 3 tjednaAdvent Zagreb 2026: šest tjedana blagdanske atmosfere, baštine i zimskih okusa
-
Društveni skenerprije 3 tjednaTranshumanca pred UNESCO-om: može li sezonsko stočarstvo postati zajednička europska baština?
-
Knjigeprije 3 tjednaNovella na Interliberu – pregled izdanja
