Povežite se s nama

Svemir

Welopō‘ai: obitelj zvijezda koja ne bi trebala postojati

Na samo 27,6 svjetlosnih godina od Sunca nalazi se neobična trojka: crveni patuljak i dva bijela patuljka. Novi član sustava otkriven je dok su astronomi tražili egzoplanete, a njegova prošlost otvara pitanje kako je crveni patuljak preživio bliski susret sa zvijezdom koja je postala bijeli patuljak.

Objavljeno

-

Welopō‘ai: obitelj zvijezda koja ne bi trebala postojati — naslovna slika

Oko 27,6 svjetlosnih godina od Sunca nalazi se Welopō‘ai, trostruki zvjezdani sustav koji astronomima predstavlja evolucijsku zagonetku. U njemu su crveni patuljak i dva bijela patuljka, a jedan od njih otkriven je tek nakon što su istraživači uočili neobično snažno gibanje zvijezde koju su pratili. Sustav je najbliži poznati trostruki sustav s više bijelih patuljaka, no njegov raspored teško se uklapa u očekivanja o tome što se događa kada zvijezda ostari i snažno se napuše.

Trojka, ali ne i jedna zajednička orbita

Welopō‘ai je hijerarhijski trostruki sustav: dvije zvijezde čine unutarnji par, a treća kruži na mnogo većoj udaljenosti. U središnjem paru crveni patuljak Welopō‘ai Aa, spektralnog tipa M4 V, prati bijeli patuljak Welopō‘ai Ab. Treća zvijezda, Welopō‘ai B, također je bijeli patuljak i nalazi se dalje od njih.

Ta podjela važna je za razumijevanje sustava. Nisu sve tri zvijezde zbijene u jednoj tijesnoj orbiti: Aa i Ab kruže jedna oko druge, dok B čini vanjsku komponentu trojke. Udaljenost između unutarnjeg para i B projicirana na nebu iznosi 123,9 astronomskih jedinica. Jedna astronomska jedinica približno je udaljenost Zemlje od Sunca. Orbitalno razdoblje vanjskog člana dulje je od tisuću godina.

Unutarnji par mnogo je bolje izmjeren. Poluvelika os njegove orbite, odnosno polovica njezine najdulje dimenzije, iznosi 4,644 astronomske jedinice, a obilazak traje približno 9,83 godine. Masa crvenog patuljka procijenjena je na 0,4189 Sunčevih masa, a masa bijelog patuljka na 0,6180 Sunčevih masa.

Potraga za planetom dovela do zvijezde

Welopō‘ai Ab nije otkriven u potrazi posebno usmjerenoj na bijele patuljke. Istraživači su pomoću instrumenta SPIRou na teleskopu Canada-France-Hawaii na Maunakei proučavali crvene patuljke kako bi tražili egzoplanete, odnosno planete izvan Sunčeva sustava. Od 2019. pratili su i radijalnu brzinu Welopō‘aija Aa.

Advertisement

Radijalna brzina opisuje gibanje zvijezde prema nama ili od nas. Kada je prati tijelo u orbiti, zvijezda se lagano pomiče naprijed-natrag, a taj se pomak može mjeriti u svjetlosti koju emitira. No izmjereni signal bio je mnogo snažniji od očekivanoga: tijekom 4,8 godina dosegnuo je približno 16 kilometara u sekundi od vrha do vrha. U radu se opisuje i gotovo stalno ubrzanje od oko pet metara u sekundi dnevno.

Takvo gibanje nije odgovaralo očekivanom učinku planeta. Jupiteru sličan planet oko zvijezde ove mase proizveo bi, ovisno o orbiti, ubrzanje od približno 40 do 130 metara u sekundi godišnje. Signal u Welopō‘aiju bio je više od tisuću puta veći od očekivanog planetarnog signala. Astronomi su zato morali razmotriti mogućnost da zvijezdu prati mnogo masivnije tijelo.

Snimka je pokazala blijedog pratitelja

Neobična mjerenja sama po sebi nisu otkrila što uzrokuje gibanje. Potvrda je stigla izravnim snimanjem: instrument ‘Alopeke na teleskopu Gemini North zabilježio je blijedog pratioca u blizini crvenog patuljka. Dodatna infracrvena opažanja instrumentom GNIRS uključena su u analizu.

Pratilac je identificiran kao Welopō‘ai Ab, bijeli patuljak. Bijeli patuljak ostatak je zvijezde koja je potrošila gorivo i odbacila svoje vanjske slojeve; njegova je preostala jezgra vrlo zbijena. Mjerenja orbite omogućila su istraživačima da masu Welopō‘aija Ab odrede s preciznošću od približno 0,7 posto, što je među najpreciznijim dinamičkim mjerenjima mase bijelog patuljka unutar 20 parseka.

Njegova efektivna temperatura procjenjuje se na 5210 kelvina, a dob hlađenja na 5,3 do 5,5 milijardi godina. Dob hlađenja znači procijenjeno vrijeme tijekom kojega se bijeli patuljak hladi nakon što je nastao; ona nije isto što i ukupna dob zvijezde prije te faze.

Advertisement

Zašto se sustav čini nemogućim

Ključna zagonetka odnosi se na prošlost Welopō‘aija Ab. Prije nego što je postao bijeli patuljak, bio je zvijezda približno 40 posto masivnija od Sunca. U završnoj fazi života takva zvijezda napuhuje se u diva, a njezina se ovojnica može proširiti na nekoliko stotina početnih promjera.

Da se to dogodilo u ovom sustavu, proširena ovojnica mogla je zahvatiti crveni patuljak. Takav susret mogao bi povući manje zvjezdano tijelo prema unutra: ono bi se spiralno približavalo bijelom patuljku, a sustav bi se mogao završiti spajanjem. Ipak, crveni patuljak Welopō‘ai Aa ostao je u orbiti koja je, prema sadašnjim mjerenjima, relativno široka i stabilna.

Upravo zato istraživač Patrick Dufour opisao je sustav kao takav koji „ne bi trebao postojati“. To nije tvrdnja da je opažanje nemoguće ili pogrešno, nego sažetak nesklada između poznatog zvjezdanog razvoja i današnjeg rasporeda članova. Istraživači zasad nemaju jednostavno objašnjenje za to kako je crveni patuljak preživio.

Što opažanja mogu, a što još ne mogu reći

Rad razmatra nekoliko povezanih pitanja: je li crveni patuljak mogao preživjeti fazu zajedničke ovojnice, kako je trostruki sustav ostao stabilan i jesu li gravitacijske interakcije među zvijezdama utjecale na njegov razvoj. Zajednička ovojnica naziv je za razdoblje u kojem zvijezda koja se napuhuje može obuhvatiti bliskog pratitelja. Proces je složen, a mjerenja sadašnjeg sustava ne daju sama po sebi potpun zapis njegove prošlosti.

U podacima je zabilježen i mogući višak infracrvenog zračenja prema unutarnjem bijelom patuljku. Takav signal mogao bi upućivati na prašinu u njegovoj okolini, ali riječ je o naznaci, a ne o konačnoj detekciji prašine. I taj je detalj zato otvoreno pitanje, a ne potvrđen dio objašnjenja nastanka sustava.

Advertisement

Zašto je nalaz važan

Welopō‘ai je važan i zbog blizine i zbog preciznosti mjerenja. Udaljen je 8,46 parseka, odnosno oko 27,6 svjetlosnih godina; često zaokruživanje na 28 svjetlosnih godina opisuje istu približnu udaljenost. Astronomi ga opisuju kao najbliži poznati trostruki sustav koji sadržava dva bijela patuljka. To ne znači da je najbliži trostruki sustav općenito, već da je poseban po kombinaciji svojih članova.

Sustav je dobio ime Welopō‘ai kroz havajski program „A Hua He Inoa“. Ime spaja riječi *welo*, koja se odnosi na naslijeđenu ili obiteljsku značajku, i *pō‘ai*, odnosno orbitu ili kružnu putanju. Značenje se približno može prenijeti kao „put obiteljskih osobina“ — prikladan naziv za zvijezde povezane zajedničkom gravitacijom i zajedničkom poviješću.

Objava sustava ne rješava pitanje njegova nastanka, ali ga čini mjerljivim predmetom daljnjeg proučavanja: poznate su mase unutarnjeg para, njegova orbita i osnovna svojstva novog bijelog patuljka. Važnost Welopō‘aija upravo je u tom spoju. On pokazuje da zvjezdana evolucija može ostaviti raspored koji teorije još ne objašnjavaju jednostavno, a pažljiva mjerenja mogu astronomima pomoći da utvrde gdje se njihovo razumijevanje mora doraditi.

Advertisement
Advertisement
Advertisement

Urednikov izbor

Advertisement Cyberfolks web hosting

Najčitanije