Do danas, Zemlja je jedini planet za koji znamo da ima kontinente. Nejasno je kako su točno nastali i evoluirali, ali znamo, jer se rubovi kontinenata udaljenih tisućama milja poklapaju, da je u jednom davnom trenutku Zemljina kopnena masa bila koncentrirana u jednom velikom superkontinentu.

Budući da planet ne izgleda tako danas, nešto je moralo pokrenuti taj superkontinent da se raspadne. Sada imamo nove dokaze koji upućuju na to da su udari divovskih meteorita odigrali značajnu ulogu.

Pištolj koji se dimi sastoji se od kristala minerala cirkona, iskopanog iz kratona u Zapadnoj Australiji, komadića Zemljine kore koji je ostao stabilan više od milijardu godina.

Poznat kao Pilbara kraton, to je najbolje očuvani komad kore na planetu… a kristali cirkona unutar njega sadrže dokaze o udarima drevnih meteorita prije nego što su se kontinenti raspali.

“Proučavanje sastava izotopa kisika u ovim kristalima cirkona otkrilo je proces ‘odozgo prema dolje’ koji počinje topljenjem stijena blizu površine i napreduje dublje, u skladu s geološkim učinkom udara golemih meteorita”, objasnio je geolog Tim Johnson sa Sveučilišta Curtin u Australiji.

Istraživački tim pažljivo je analizirao izotope kisika; konkretno, omjeri kisika-18 i kisika-16, koji imaju 10 odnosno 8 neutrona. Ti se omjeri koriste u paleogeologiji za određivanje temperature formiranja stijene u kojoj se nalaze izotopi.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA